ŠABAC, Niska otkupna cijena šljiva u regionu Šapca, od oko devet dinara po kilogramu, kao i mali broj zainteresovanih kupaca, primorali su proizvođače da peku rakiju.
U regionu Šapca šljivici su na više od 1.000 hektara, a ovogodišnji rod je do 30 tona po hektaru.
Direktor Direkcije za poljoprivredu Predrag Srdanović kazao je da su već proradili kazani – “lampeci” koje mještani zovu i “vesele mašine”.
“Šljiva ‘julska ljepotica’ se prošle godine prodavala za 30 dinara po kilogramu, a ove oko 10 dinara, te je i ona završila u kazanu, umjesto u konzumnoj prodaji. Sa drugim sortama situacija je još gora, cijena otkupa pada, dok su troškovi ove godine viši – prosječna berba košta četiri dinara po kilogramu i to bez prevoza”, objasnio je Srdanović zašto je pojačana potražnja za “lampecima”.
Procjenjuje se da u 50 sela u okolini Šapca ima više od 300 “lampeka”, ali nijedna registrovana destilerija, iako postoji šest licenciranih proizvođača alkoholnih pića.
Mještani koji se bave tim poslom naplaćuju svoj rad “u naturi” do dva litra “po kazanu”.
Prosječna zapremina “lampeka” je 100 do 150 litara, a destilacija traje do dva sata.
Šljiva se prethodno drži u buradima 21 dan, a da bi proces fermentacije bio brži dodaje se do 10 odsto šećera.
Dnevno je moguće “ispeći” desetak kazana rakije.
U Pocerskim selima navode da “nije svaki lampek isti” i da su rakije bolje ako su kapak i lula kroz koju alkohol prolazi nakon isparavanja, od “ženskog bakra”.
Poljoprivrednik Miroljub Panić objašnjava da je “muški bakar” tamnije boje, skoro zelen, a da je “ženski bakar” crvene boje.
“Ti su kazani skuplji, a rakiju može da ispeče svako. Teško je omašiti kada je kazan dobar i ako se ne pretjera sa dodavanjem šećera u šljivu”, navodi Panić.
Cijena takve “vesele mašine” je oko 1.500 evra. Beta