BANJALUKA, Investiciono-razvojna banka (IRB) RS apsolutno je opravdala ulogu ključnog finansijera domaće privrede s obzirom na to da su njeni krediti u prošloj godini činili čak 79 odsto ukupnih kreditnih izvora banaka u RS, kazao je Nikica Vranješ, vršilac dužnosti izvršnog direktora Sektora za plasmane u IRB.
On je istakao da će IRB kontinuiranim prilagođavanjem svoje poslovne politike objektivnim potrebama tržišta nastojati da kroz finansijsku podršku razvojnim projektima doprinese ukupnom razvoju privrednog ambijenta u RS.
Koliko je IRB u dosadašnjem dijelu 2011. plasirala kreditnih sredstava i koliko je to u poređenju s istim periodom lani?
VRANJEŠ: Investiciono-razvojna banka RS je preko svojih kreditnih linija u prvih pet mjeseci ove godine plasirala 47.072.235 KM, dok je u istom periodu prošle godine plasirala 50.224.517 KM. Neznatan pad plasmana u dosadašnjem dijelu 2011. može se objasniti manjim brojem podnesenih zahtjeva za kreditne linije za mikrobiznis u poljoprivredi, te za stambene kredite.
Napomenuo bih da je u završnoj fazi izrada i usvajanje internih akata za kreditnu liniju Evropske investicione banke, čime će krajnji korisnici dobiti novi izvor finansiranja uz mogućnost kreditiranja pojedinih djelatnosti koje do sada nisu bile obuhvaćene postojećim pravilima plasmana po kreditnim linijama i zajmovima IRB.
Kamate
Kamatne stope u RS u poređenju s kamatnim stopama u zoni evra i dalje su visoke
Da li ste zadovoljni povlačenjem sredstava iz nove kreditne linije za mala i srednja preduzeća i preduzetnike po zajmu Svjetske banke?
VRANJEŠ: Odobren je jedan kreditni zahtjev iz sredstava Svjetske banke u iznosu od milion maraka. Radi se o posebnom izvoru sredstava i način plasmana istih je definisan procedurama Svjetske banke. Prema najavama banaka sa kojima IRB ima zaključen ugovor o plasmanu sredstava, u narednom periodu očekuju se novi kreditni zahtjevi.
Da li su otklonjeni nedostaci u povlačenju sredstava iz kreditne linije za demobilisane borce na koje je primjedbe imala Boračka organizacija RS?
VRANJEŠ: Prije svega želim da istaknem da u implementaciji ovog projekta sa Boračkom organizacijom RS imamo partnerski odnos, gdje su međusobna prava i obaveze definisani ugovorom o poslovno-tehničkoj saradnji. Naravno da se u implementaciji jednog ovakvog projekta javljaju pitanja koja je potrebno rješavati u kontinuitetu i upravo zbog toga je neophodna bliska saradnja između IRB i Boračke organizacije. Svi nedostaci operativno-tehničke prirode koji su se javili tokom implementacije projekta su otklonjeni u međusobnoj saradnji, te očekujem da će se ovaj projekat do kraja uspješno realizovati.
Plasmani
IRB je preko svojih kreditnih linija u prvih pet mjeseci ove godine plasirala 47.072.235 KM, dok je u istom periodu prošle godine plasirala 50.224.517 KM
Koliko je IRB uložila sredstava u emitovane hartije od vrijednosti banaka i osiguravajućih kuća i iz kojih razloga?
VRANJEŠ: U hartije od vrijednosti finansijskog sektora do sada je plasirano ukupno 15.998.000 KM sa ciljem jačanja njihove kapitalne osnove. Plasmani se vrše na osnovu Pravila plasmana sredstava za podršku finansijskom sektoru u skladu s mjerama Vlade RS na ublažavanju negativnih efekata svjetske ekonomske i finansijske krize.
Kakve su, prema Vašem mišljenju, kamatne stope u RS u poređenju s kamatnim stopama u evrozoni?
VRANJEŠ: Kamatne stope u RS u poređenju s kamatnim stopama u zoni evra su se i dalje zadržale na visokom nivou, što je rezultat otežanog pristupa kapitalu na međunarodnom finansijskom tržištu, ali i restriktivnije kreditne politike koje sprovodi domaći bankarski sektor u cilju održavanja stabilnosti i sigurnosti poslovanja, te očuvanja likvidnosti.
Smatrate li da je Centralna banka BiH u proteklom periodu preduzela adekvatne mjere koje bi trebalo da povećaju likvidnost bankarskog sektora?
VRANJEŠ: U kontekstu monetarne politike od 1. februara, ove godine na snazi je odluka Centralne banke BiH prema kojoj je stopa obavezne rezerve na depozite ročnosti do godinu dana smanjena sa 14 odsto na 10 odsto. Na ovaj način oslobođena su dodatna likvidna sredstva za poslovne banke u iznosu od oko 300 miliona KM, što bi trebalo da se indirektno odrazi na likvidnost bh. bankarskog sektora. Nezavisne novine