BON, U Njemačkoj cijene goriva vrtoglavo rastu. Naftaši obrazlažu to objektivnim okolnostima, ali uprkos čak pet koncerna koji prodaju gorivo konkurencije zapravo nema.
Odlazak na benzinsku pumpu je ovih dana u Njemačkoj postala vježba za čuvanje duhovnog mira – u samo nekoliko dana ovog februara je cijena sa 1,53 evra (koliko je koštalo još 31. januara) skočila sve do 1,64 evra za takozvani “biološki” super, sa 10 odsto etanola koji ne mogu da troše svi automobili.
“Normalan” super je još skuplji i za litru treba platiti čak 1,67 evro.
Naftni koncerni upozoravaju da je to rezultat mnogih činilaca – i da bi cijena u sljedećim danima čak mogla biti još veća. Ne treba zaboraviti nedavni talas hladnoće, tu je i napeto stanje na Bliskom istoku i odluka Irana da obustavi isporuku nafte nekim evropskim zemljama.
Sve u svemu, svjetska cijena nafte je prvi put nakon maja 2011. opet probila granicu od 124 dolara za barel.
Doduše, 2008. je cijena nafte skočila sve do 144 dolara za barel, ali ovaj put potrošači u Evropi imaju još jedan problem – vrijednost evra. Jer, prije četiri godine se za evro još dobijalo 1,57 dolara, a danas je kurs jedva 1,33 dolara za jedan evro.
Ukratko, naftni koncerni odgovaraju da se vozači i u Njemačkoj moraju navići da dublje posežu u u novčanik ako žele svoje automobile da napune gorivom. Ipak, vozači već odavno ne vjeruju naftnim koncernima.
Na kraju krajeva, gotovo svi koncerni su prošlu godinu završili s rekordnim dobicima koji se mjere u milijardama (EksonMobil 31,2 milijardi evra, Šel 23,3 milijardi, BP 18,2 milijarde…)
I predsjednik njemačke kancelarije za nadzor tržišne konkurencije Bundeskartelamt Andreas Mundt se požalio da “njemačkim tržištem zajedno vlada pet velikih naftnih koncerna koji se međusobno jedva još bore za mušterije. U takvom oligopolu su ti koncerni u stanju da svako povećanje cijena u veleprodaji odmah svale na potrošače”. Agencije
