-
Grad kažnjen sa 20.000 KM, a “Eko Toplane” sa 7.500 KM
-
Grad Banjaluka i “Eko Toplane” ograničavali i narušavali tržišnu konkurenciju
BANJALUKA – Grad Banjaluka i „Eko Toplane“ nemaju pravo da nezadovoljne korisnike gradskog grijanja koji žele da se odjave sa sistema uslovljava saglasnošću ostalih stanara u zgradi, niti da im kasnije naplaćuje naknadu za tople cijevi koje prolaze kroz njihove stanove.
Konkurencijski savjet BiH utvrdio je da je Grad svojim odredbama ograničio i narušio tržišnu konkurenciju, zbog čega je kažnjen sa 20.000 KM, a da su „Eko Toplane“ zloupotrijebile dominantan položaj koji imaju na tržištu zbog čega su kažnjeni sa 7.500 KM.
Takođe, sporne odredbe Odluke o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije i Odluke o tarifnom sistemu za metodologiju obračuna isporučene toplotne energije koje je usvojila Skupština grada 2018. godine su stavljene van snage, odnosno proglašene su ništavnim.
Gradu je naloženo da odmah, a najkasnije u roku od 120 dana od prijema rješenja, uskladi odredbe sa zakonom.
To će biti veoma teško s obzirom na to da još nije održana ni konstitutivna sjednica Skupštine grada, kao i da je riječ o lokalnom parlamentu koji u posljednjih nekoliko godina ne može da se pohvali svojim radom i efikasnošću.
„Grad Banjaluka svojim odlukama ograničava i narušava tržišnu konkurenciju jer se druga strana uslovljava da prihvati dodatne obaveze koje po prirodi i običajima u trgovini nisu u vezi sa predmetnim sporazumom, čime je počinio zabranjen sporazum“, stoji u rješenju Konkurencijskog savjeta u koji je CAPITAL imao uvid.
„Eko Toplane“ moraju prestati sa primjenom spornih odredbi
„Eko Toplanama“ je naloženo da odmah po prijemu rješenja prestane sa primjenom odredbi koji se tiču saglasnosti stanara i obračuna naknade za vrijeme isključenja te da dostave dokaze o izvršenju.
„“Eko Toplane“ su uslovile drugu stranu da prihvati dodatne obaveze koje nemaju vezu sa sporazumom o isporuci i nametnule joj uslov da u slučaju želje za isključenjem ili otkazivanjem usluge mora zavisiti od dobre volje treće strane kako bi se taj ugovor raskinuo. To je prema Zakonu o konkurenciji zabranjeno i predstavlja zloupotrebu dominantnog položaja“, piše u odluci.
U ovom tijelu navode, da su prijavu dobili od fizičkog lica, u januaru prošle godine, nakon čega su sproveli analizu jer je postojala osnovana sumnja da se u ovom slučaju ograničava, sprečava i narušava tržišna konkurencija.
Grad se u odgovoru pozvao na svoje ustavne i zakonske nadležnosti na osnovu kojih je „Eko Toplanama“ povjerio proizvodnju, isporuku i naplatu grijanja u gradu.
Kako su naveli, odluke su donijeli vodeći se specifičnostima sistema centralnog grijanja, ali i obavezom da ostalim korisnicima u objektu obezbijedi uredno i kontinuirano snabdijevanje.
Kao jedan od glavnih argumenata koji su ponudili su bile apelacije Ustavnom sudu Republike Srpske, a koje su bile u korist grada.
„Sud je ocijenio da pribavljanje saglasnosti svih stanara nije u suprotnosti za zakonom. Sud je našao i da je propisivanje plaćanja dijela cijene grijanja utemeljeno u Zakonu o komunalnim djelatnostima jer daljinski sistem grijanja u tehnološkom smislu predstavlja složeni sistem u kome pružanje ili nepružanje usluge jednom korisniku može imati posljedice nepružanja usluga drugom korisniku“, branili su se oni.
Odluka Konkurencijskog savjeta konačna
Banjalučki advokat Vladimir Dragičević kaže za CAPITAL da je odluka Konkurencijskog savjeta konačna te da se mora ispoštovati.
Gradu je kao pravni lijek, ostavljena mogućnost pokretanja upravnog spora, kojim se ne može spriječiti izvršenje.
„Zaključak koji je bitan za korisnike toplifikacionog sistema jeste da lica koja žele da se isključe sa toplotne mreže više ne moraju da imaju saglasnost svih ostalih korisnika u objektu. Istim se ne može nametnuti obaveza da za vrijeme privremenog isključenja plaćaju bilo kakvu paušalnu naknadu. Navedena isključenja po odluci, uvažavajući ostale uslove, su moguća po prestanku grejne sezone“, pojašnjava Dragičević.
Inače, na sistemu gradskog grijanja u Banjaluci se nalazi oko 20.000 potrošača.
Dio onih koji su imali želju da se isključe često nisu uspjeli da dobiju saglasnost svih stanara.