BANJALUKA, Poljoprivrednici u RS su u panici jer je žetva pšenice potpuno stala zbog loših vremenskih prilika, ali i zbog toga što mlinari neće da otkupljuju domaće žito.
Prema procjenama poljoprivrednika, na njivama je ostalo još između 30 i 40 odsto nepožnjevene pšenice, i šta će se desiti sa tim žitom, veliko je pitanje.
Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, kazao je da je u ovoj regiji žetva totalno stala i da je nepožnjeveno oko 20 odsto pšenice.
“Mlinari neće da otkupljuju žito, a mi nemamo gdje da ga uskladištimo. Kada pšenicu skinemo sa parcele, ona stoji u našim malim skladištima, i tu može ostati najviše dva-tri dana. Zbog toga se niko ne usuđuje da je žanje ako nije dogovorio otkup”, pojašnjava Nikolić.
On je istakao da mlinari neće da kupuju domaću pšenicu pod izgovorom da nema dovoljnu vlažnost, a uvoze žito iz zemalja iz okruženja.
“Neki poljoprivrednici koji imaju manje površina pod pšenicom uspiju i prodati, ali po cijeni od 0,23 KM po kilogramu, što znači da su je bukvalno poklonili”, kaže Nikolić.
U ostalim opštinama situacija je još teža. U Gradišci većina poljoprivrednika nije ni počela žetvu, iako je optimalni rok već prošao.
“Žetva nije ni počela, vrijeme ne dozvoljava da izađemo na njive kad svaki drugi dan pada kiša i zrno se ne može osušiti”, kaže Radomir Tošić, poljoprivrednik iz Gradiške.
Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, potvrdio je da vrijeme predstavlja veliku prepreku žetvi, ali da je trenutno veći problem neprihvatljiva cijena koju poljoprivrednicima nude mlinari.
“Mlinari za pšenicu daju oko 0,30 KM, a sve ispod 0,40 plus premija od 0,04 za poljoprivrednike bi bilo pogubno, jer za te pare ne bi uspjeli vratiti ni ono što su uložili, ne računajući lični trud i rad. Mislim da će većina poljoprivrednika pšenicu zadržati za stočnu hranu i da je neće prodati po cijeni ispod 0,40 KM”, naveo je Marinković.
On je naveo da žetva ne kreće ni tamo gdje to vrijeme dopušta zbog nemogućnosti skladištenja.
“Postoje velika skladišta gdje bi se pšenica mogla držati duže, ali to košta i poljoprivrednici nemaju čime da plate i taj izdatak. Kako god okreneš, primarni proizvođači su u bezizlaznoj situaciji”, istakao je Marinković.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, kazao je da otkup pšenice zavisi od individualnih dogovora između mlinara i poljoprivrednika, i da još nema neke zajedničke cijene.
“Cijena se kreće od 0,30 do 0,35 KM po kilogramu, iako poljoprivrednici smatraju da je to niska cijena, mi samo pratimo stanje na tržištima u okruženju”, kazao je Kos.
Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu RS, potvrdio je da je loše vrijeme dovelo do lošijeg kvaliteta zrna, pa bi bilo najbolje da se žito što prije skine sa parcela.
“Zrno već ima manje proteina i laganije je, što se odmah odražava na količinama. Nadamo se da će se vrijeme ustabiliti, bar tako kažu meteorolozi, inače će doći do još većeg propadanja zrna”, pojasnio je Mandić.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u RS je pod pšenicom oko 42.000 hektara, što bi trebalo da da prinos od oko 160.000 tona.
Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore RS, kazao je da se ove godine očekuje rekordan prinos žita za proteklu deceniju i da bi trebalo da iznosi oko 4,5 tona po hektaru.
“Da bi se proizvodilo još više pšenice, proizvođači moraju znati kakvi će biti uslovi otkupa prije nego što počnu sjetvu, što sada nije slučaj, jer je otkup uvijek problem”, smatra Stevanović. Nezavisne novine