SARAJEVO, U većini tržnih centara u Kantonu Sarajevo juče nije bilo brašna u vrećama od pet do 50 kilograma jer su građani u strahu od novih poskupljenja i nestašice posljednjih dana kupovali velike količine ovog proizvoda.
U hipermarketima u “Mercatoru”, “Robot komercu” i “Konzumu” zatekli smo male količine brašna u pakovanju od po kilogram, dok u “Interexu” uopšte nije bilo brašna u prodaji.
Prodavači su nam rekli da građani već dva dana kupuju ogromne količine brašna i da tržni centri više nemaju ovog proizvoda ni u skladištima.
Sead Đipa, predsjednik Udruženja pekarskih obrtnika u FBiH, ističe da ga ne čudi što u tržnim centrima nema brašna jer kriza sa pšenicom prijeti da kulminira.
“Bojim se da će i pekari ubrzo ostati bez brašna i da će većina njih odustati od proizvodnje hljeba. Praviće pekarske proizvode koji će im biti isplativiji. Pekarima ne možemo narediti da proizvode nešto što ne žele”, rekao je Đipa.
Iz udruženja na čijem je čelu Đipa prije 10 dana najavili su novo poskupljenje hljeba u FBiH, nakon zadnjeg od 21. decembra prošle godine, kad je kruh poskupio za 15 feninga ili 20 odsto. Tada je vekna narodnog kruha sa 0,95 KM poskupjela na 1,10 KM, a nove, povišene cijene moguće su već ove sedmice.
“Do poskupljenja će vjerovatno doći u toku ove sedmice, a mislim da ćemo se svi mi voditi za Republikom Srpskom, gdje su brašno i hljeb poskupjeli u prosjeku od 10 do 20 posto”, rekao je juče Đipa.
On tvrdi da je u Srbiji i Hrvatskoj već uvedena stroga zabrana izvoza pšenice, te da će se to uskoro desiti i u Mađarskoj, koja je do sada najviše izvozila ovu žitaricu.
Kao i prošli put, proizvođači kao razloge za novo podizanje cijena kruha navode ograničene količine pšenice na svjetskom tržištu, te njeno stalno poskupljenje. Naveli su da je BiH osuđena na uvoz pšenice, te podsjetili da je cijena brašna od juna skočila za 127 odsto, pa sada kilogram namijenjen za proizvodnju narodnog hljeba na veliko plaćaju najmanje 0,90 KM po kilogramu bez PDV-a.
Đipa za aktuelne probleme optužuje nadležne u Direkciji za robne rezerve FBiH. Tvrdi da rezerve od 18.000 tona pšenice koliko ima u Direkciji nisu dovoljne da se spasi pekarska proizvodnja.
Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača BiH, smatra da trgovci u suradnji sa pekarima prave vještačku krizu i da love u mutnom. Vjeruje da su police sa brašnom sada prazne, ne samo zbog panike među potrošačima, nego i zbog pripreme trgovaca na nove, više cijene ovog proizvoda.
“Nije istina da nema brašna. Siguran sam da su trgovci to brašno povukli. Nema sumnje da i narod kupuje brašno jer se boji nestašice koja se već danima najavljuje u medijima, ali glavni uzrok je zarada koju treba da ostvare trgovci, pekari, a i država”, rekao je Lakota.
Alija Šabanović, direktor “Žitozajednice”, koja okuplja mlinsko-pekarske firme, kazao je da građani ne treba da strahuju da hljeba neće biti, samo što će biti skuplji, kao i brašno.
“Zaliha pšenice je sve manje. Sve je manja mogućnost da se nabavlja iz okruženja. U Mađarskoj, odakle je uvezeno 70 odsto pšenice, rezerve su se istanjile i ponuda je skuplja. Sada je pšenica prešla 300 eura po toni. Moraće se nabavljati prekookeanska, a ona je mnogo skuplja. Mlinovi u BiH imaju pšenice samo za dva mjeseca, a u cijeloj BiH imamo oko 23.000 tona zalihe pšenice. To je samo pet posto od potrebnog”, naglasio je Šabanović.
Procjenjuje da će se povećati uvoz brašna kojem cijena stalno raste, a smanjiće se uvoz pšenice.
Dok se proizvođači u BiH žale na nestašicu ove žitarice i dižu cijene brašna i hljeba, iz naše zemlje je prošle godine izvezeno više od 43.000 tona pšenice.
• 23.000 tona trenutne zalihe pšenice u BiH
• 5 odsto od neophodnih količina
• 43.000 tona pšenice u prošloj godini izvezeno iz BiH
• 300 evra košta tona pšenice Nezavisne novine
Nestašica brašna u Sarajevu
