BANJALUKA – Podaci o platnom prometu tokom rata na teritoriji BiH više ne postoje jer je tek od 2001. godine platni promet preko Centralne banke BiH prešao u komercijalne banke.
Kako se novac trošio prije toga, podataka, po svemu sudeći, više nigdje nema.
Naime, kako su nam rekli u Centralnoj banci BiH, tek od 5. januara 2001. godine sistemi za poravnanje međubankarskih platnih naloga nalaze se pri Centralnoj banci BiH.
“Te podatke danas možete tražiti u pravnim sljedbenicima tih organizacija, i to: za bivšu Službu platnog prometa u APIF, Banjaluka za RS i za bivše ZAP i ZPP u FIA, Sarajevo, za FBiH”, rekla je za “Nezavisne” Danijela Golijanin iz Službe za odnose sa javnošću te institucije.
U APIF-u, odnosno u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banjaluka, kažu da oni te podatke nemaju.
“APIF ne raspolaže traženom dokumentacijom i napominjemo da se dokumentacija platnog prometa čuvala tri godine i nakon toga je uništavana, što znači da sa tim APIF nema ništa”, rekla nam je Milena Marić iz APIF-a.
U Ministarstvu finansija FBiH su nam takođe rekli da oni tim podacima ne raspolažu, a u Ministarstvu finansija RS su nam odgovorili da je dio poslova Narodne banke RS, osim APIF-a, naslijedila i Agencija za bankarstvo RS, u kojoj smo takođe saznali da oni te podatke nemaju.
To znači da građani RS i FBiH, odnosno ratne BiH, više ni teoretski ne mogu provjeriti kako je trošen njihov novac i kako se njime raspolagalo od početka rata do 2001. godine.
U svijetu je uobičajeno da se državne transakcije čuvaju u centralnoj banci te je tako, na primjer, i danas moguće provjeriti podatke kako se isplaćivao javni novac u nacističkoj Njemačkoj, pa i u ranijem periodu.
Svetlana Cenić, bivši ministar finansija RS, kaže da ne bi bilo moguće danas te podatke naći kada se novac tokom rata, kako je rekla, najčešće prebacivao u torbama i vrećama.
Sve najave i izborna obećanja da će neka vlast nakon izbora utvrditi porijeklo imovine ona smatra smiješnim, jer, kako kaže, nema više nikakvih tragova o tome.
“Sve do uspostavljanja platnog prometa više nema ni teoretske šanse da vidite kako je neko trošio pare, kako su išle te uplate i kako ih je ko zaradio”, kaže Cenićeva za “Nezavisne”.
Ona ističe da je cijeli sistem u BiH namjerno otpočetka dizajniran tako da se nikad ne može utvrditi ko je kome i na koji način dodjeljivao pare.
“BiH je jedina zemlja u Evropi, a verovatno i šire, gde vi sad možete uneti koliko hoćete para pa lepo u kešu kupite kuću ili šta već, notar će vam to sve overiti, vi ćete platiti porez a da vam niko živ prići neće da vas pita odakle vam pare”, kaže ona.
Za razliku od nas, kako ističe, u svijetu se nečije imovinsko stanje upoređuje s primanjima, i ako imovina odstupa od onog što je zarađeno, država ispituje porijeklo novca.
“Ja sam se u toku mandata zalagala i pripremala zakon o utvrđivanju porekla imovine. Formirala sam radnu grupu, a namera je bila da, na primer, povežemo imovinsko odeljenje opštine i Poresku upravu. Naravno da niko nije hteo takav zakon pa su posle za Dodikove vlade usvojili da je do 500.000 maraka slobodno, a iznad će oni kao proveravati. To mu dođe, eto, ako ste ukrali do 500.000 – niste lopov, a ako je preko – onda možda jesi, ako ti mi to utvrdimo”, kaže Cenićeva za “Nezavisne”.
Ističe da je posebno razočarana međunarodnim institucijama koje nisu pokazale interes da se ovaj problem riješi.
“Ja sam obijala vrata po ambasadama, kumila i molila da deo novca koji koriste za projekte koji ionako ničemu ne služe iskoriste da se naše osoblje obuči kako se utvrđuje trag novca i da se promene zakoni. Naravno da od toga nije bilo ništa”, kaže Cenićeva.
Prije nekoliko dana Saša Radulović, bivši ministar privrede Srbije, na svom Twitteru je napisao da Centralna banka Srbije ima podatke o platnom prometu od oktobra 2001. godine, a da su sve transakcije iz prethodnog perioda izgubljene. Nezavisne novine