ŠUBRA KEIT, Iznenadna odluka egipatske vlade da stavi veto na odluku Ministarstva poljoprivrede da zabrani uvoz pamuka kako bi pomogla domaćim proizvođačima, rezgnijevila je egipatske farmere.
“Ne mogu da vjerujem. Samo prije nedjelju dana rečeno nam je da ne brinemo zbog uvoza pamuka”, kazao je ljutito farmer Mohamed Halil, koji iznajmjuje zemljište od države, kako bi gajio visoko kvalitetni pamuk u selu Šubra Keit, u delti Nila.
Analitičari Rojtersa navode da je takvo “šizofreno” odlučivanje simptom širih političkih problema koji utiču na Egipat, koji se bori da oživi ekonomiju i privuče strane investicije, poslije političkog prevrata 2011. godine.
Predsjednik Sisi je nametnuo teške reforme, kao što je smanjenje subvencija za gorivo, na šta je išao veliki dio budžeta, pa je dobio pohvale MMF. Ipak on je fokusiran i na mnoge mega projekte, među kojima su proširenje Sueckog kanala i planiranje novog glavnog grada.
U međuvremenu druge državne inicijative su zapale u teškoće. Vlada je povukla plan da oporezuje kapitalnu dobit, pošto su se učesnici na berzi žalili da će to otežati investiranje.
Jedan od problema je i pamuk. Ministarstvo poljoprivrede je u julu zabranilo uvoz, kako bi povećalo domaću proizvodnju. Egipat proizvodi ekstra kvalitetan pamuk, poznat kao “bijelo zlato”, ali proizvodnja se godinama smanjuje.
“Ministarstvo želi da povrati slavu egipatskom pamuku na svim nivoima”, navedeno je u najavi zabrane. Osam dana kasnije, vlada je poništila odluku, bez navođenja razloga, dodajući da je to bilo u kontekstu “razvoja proizvodnje pamuka i podrške poljoprivrednicima.”
To je dovelo u sumnju vladine namjere da oživi sektor proizvodnje koji je nekada činio najveći dio egipatskog izvoza, a pamuk iz te zemlje i dalje po kvalitetu, nadilazi sve ostale i koristi se za tkanje luksuznih tkanina u cijelom svijetu.
Ekonomski stručnjak Vilijam Džekson kaže da je opšti utisak da u politici pamuka nije bilo previše analize, prije donošenja odluka, dodajući da nestalna politika otežava investitorima da unaprijed planiraju.
Protiv zabrane uvoza bili su trgovci, ali su tom odlukom bili uznemireni i proizvođači tekstila, koji su organizovali kampanju protiv nje, jer su se plašili da će im biti uskraćen jeftini pamuk iz uvoza.
Egipatski Visoki savjet za pamuk, sastavljen od predstavnika vlade i industrije, njavio je u ponedjeljak da će raditi na usklađivanju politike pamuka, uzimajući u obzir domaću i stranu potražnju.
Poljoprivrednici u Šubra Keitu, gdje se jedino sadi viskokvalitetni pamuk “Giza 88” osjećaju se prevarenim zbog obećanja da će njihovi proizvodi zamijeniti uvoz.
Oni su već pretrpjeli udarac u januaru, kada je vlada najavila da neće više davati subvencije od 350 egipatskih funti (45 dolara) po kintaru (160 kilograma) visokokvalitetnog pamuka. Od liberalizacije tržišta 1994. godine, poljoprivrednici su izloženi nestabilnim svjetskim cijenama i rastućim troškovima za đubrivo.
Površine pod pamukom su drastično pale od vrhunca, dostignutog u 60-im godinama, kada su povećene na 924.000 hektara, uz pomoć državne fiksne cijene. Prije četvrt vijeka, Egipat je proizvodio 2,4 miliona bala pamuka, ali se ove sezone očekuje samo 340.000.
Agroekonomista Gamal Siam, sa Univerziteta u Kairu, navodi da je pola miliona radnika uključeno u proizvodnju i preradu pamuka. Ta industrija je i dalje jedan od najvećih poslodavaca u Egiptu, zemlji od 90 miliona stanovnika, gdje nivo siromaštva iznosi 40 odsto. Tanjug