BEOGRAD, Raskinut svaki četvrti ugovor o privatizaciji. Neprecizni propisi omogućavaju da se fabrike kupuju zbog zemljišta, a ne zbog nastavka proizvodnje.
Brisel upozorava da Srbija nije spremna za sljedeći korak – privatizaciju preduzeća u državnoj svojini i oko 500 komunalnih preduzeća.
Srbija je ušla u desetu godinu od donošenja posljednjeg, trećeg Zakona o privatizaciji društvenih preduzeća. Proces ne samo da nije završen, već je dodatno iskomplikovan raskinutim privatizacijama.
Od skoro 2.500 prodatih preduzeća, svako četvrto prodato je kupcu koji nije poštovao ugovorne obaveze, pa su ugovori raskidani.
Najbolja društvena preduzeća su prva prodata, a najviše njih, skoro 700, prodato je 2003. godine. Kako je proces privatizacije odmicao, broj prodaja je padao, a raskinitih privatizacija bivalo je sve više. Prošle godine bilo je čak pet puta više raskinutih ugovora nego sklopljenih.
“Nažalost, alternativa ovim i ovakvim privatizacijama, privatnim preduzetnicima, kakvi su kod nas u Srbiji, jeste država”, kaže predsjednik Sindikata “Metal sistema” iz Kragujevca Miloš Tanasković.
“Sasvim sigurno ne smijemo instistirati, moje je lično mišljenje, na privatizaciji po svaku cijenu, iz prostog razloga što smo vidjeli da imamo i nesavjesne kupce. Imamo i kupce, ili vlasnike, koji su pod uticajem svjetske ekonomske krize jednostavno doživjeli kolaps poslovanja”, rekao je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić. Smedia