KALESIJA, Suša, zapuštanje sistema za navodnjavanje, nedostatak investicija i nepostojanje dugoročne poljoprivredne strategije doveli su do katastrofalne situacije na Balkanu, gdje usjevi masovno propadaju, navodi se u komentaru agencije Rojters.
Šteta se u BiH procjenjuje na skoro milijardu dolara, što je veliki udarac za zemlju u kojoj je u poljoprivredi zaposleno 20 odsto stanovništva i koja ima udio od 10 odsto u ukupnoj ekonomskoj proizvodnji.
U Srbiji, gdje poljoprivreda ima udio od oko 12 odsto društvenog proizvoda, šteta je oko dvije milijarde dolara, a u Hrvatskoj, gdje su usjevi prepolovljeni, oko 250 miliona dolara.
“Ovo je katastrofa. Sve je bilo odlično, a potom je došla suša. Imali smo manje od 10 odsto kiše u poređenju sa normalnim godinama, a šteta na njivama pod kukuruzom je 100 odsto”, izjavio je Zoltan Pinkert, poljoprivrednik iz Baranje.
Poljoprivrednici u BiH kažu da situacija nije bila ovako loša od kraja rata 1995. godine i prijete bokadama važnih puteva i graničnih prelaza od početka septembra ukoliko im vlasti ne isplate subvencije i ne zaštite domaću proizvodnju.
Budućnost je sumorna. Vlade širom regiona nemaju dovoljno novca i sve zemlje su suočene sa recesijom, pa nema sredstava za ulaganje u moderne poljoprivredne metode, navodi se u Rojtersovom komentaru.
“Plaćamo cijenu nedostatka sistematske poljoprivredne politike u posljednjih 20 ili 50 godina. Uvijek nas iznenadi suša usred ljeta”, kaže Damir Kovačić, predavač poljoprivrednog marketinga na zagrebačkom univerzitetu.
Svjetska banka, koja je u maju odobrila zajam od 40 miliona dolara za unapređenje sistema za navodnjavanje u BiH, navodi da balkanske države imaju veliki poljoprivredni potencijal, ali da im nedostaju infrastruktura i strategija.
“Bivša Jugoslavija je imala jedan od najnaprednijih sistema za navodnjavanje i drenažu. Nažalost, ti sistemi su zapušteni i erodirani. To nije samo posljedica budžetskih nedostataka, nego i čestih preokreta u upravama ovih sistema”, izjavio je Holger Kraj, službenik Svjetske banke, koji se bavi poljoprivredom i ruralnim razvojem u Evropi i centralnoj Aziji.
Mate Brlošić, šef hrvatske poljoprivredne komore, kaže da bi kukuruz ove godine mogao da bude “rijedak kao zlato” i da će oporavak poljoprivrede i stočarstva trajati godinama. Srna