Capital.ba

Nema političke volje u BiH za uvođenje takse za emisiju CO2

27.06.2024. / 16:25

BANJALUKA – Nacionalni energetski klimatski plan za BIH koji definiše ciljeve za dekarbonizaciju, prema najavama nadležnih, trebao bi biti spreman do kraja ove godine. On bi, između ostalog, trebao da sadrži i sistem naplate takse za emisiju ugljen dioksida (ETS), ali će problem biti sprovođenje tog akta u praksi. 

FOTO: Capital

Naime, od 1. januara 2026. godine počinje primjena CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism) putem kojeg će se privrednicima iz BIH na izvoz aluminijuma, čelika, gvožđa, đubriva, električne energije, vodonika ili cementa u zemlje EU naplaćivati taksa za ugljen dioksid. Taj novac ide u budžete zemalja EU.

Alternativa je da tu taksu naplaćuje BIH i samim tim zadržava dio novca u svojim budžetima i to kroz ETS sistem trgovanja emisijama, koji bi trebao biti sadržan u gore navedenom aktu.

Rukovodilac Odsjeka za opštu elektroenergetiku i energetsku efikasnost u Ministarstvu energetike i rudarstva RS Boris Lubarda kaže da je izrada tog dokumenta u završnoj fazi.

„Već treću godinu radimo na energetskom klimatskom planu na nivou entiteta i BiH i on je u završnoj fazi. On uvažava ciljeve dekarbonizacije koje smo mi pregovarali sa EU i to su u osnovi ciljevi koje smo mi sa njima usaglasili.  Do kraja godine bi taj akt bi trebao biti gotov i usvojen od strane vlada entiteta i Savjeta ministara BiH“, poručio je on.

FOTO: Capital

BiH bi tokom četiri godine mogla platiti 1,3 milijarde KM za CBAM

Iako se u ovoj godini očekuje donošenje tog akta Lubarda je skeptičan kada je u pitanju njegovo sprovođenje.

„Imamo podršku EU kod izrade legislative, ali ono gdje padamo je sprovođenje u praksi.  Jedna stvar je donijeti propis, ali pitanje je kako te propise provesti u djelo, kako ih spustiti na nivo lokalnih zajednica te kompanija i malih i srednjih preduzeća. Tu će biti dosta problema“, rekao je Lubarda koji je bio jedan od panelista na današnjem događaju.

Da već sada postoje problemi pokazuje i situacija na terenu.

Naime, privrednici već imaju obavezu od druge polovine 2023. godine pripremaju izvještaje o emisiji ugljen dioksida, što je za brojne komplikovan posao.

Tima Omerović Smajlović menadžer za energiju okoliš i razvoj u kompaniji „Lukavac Cement“ kaže da je ovoj kompaniji trebalo dvije godine da se pripreme za izradu tih izvještaja. Kaže da sa svojim iskustvima mogu pomoći kolegama iz malih i srednjih preduzeća kako bi se snašli na samom početku.

I profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika  smatra da se privrednici trenutno više bore kako da sastave izvještaje o emisiji ugljen dioksida, a da se manje koncentrišu na ozbiljnije investicije koje će omogućiti da oni smanje svoju emisiju.

To su izvještaji koji su oni dužni pripremiti prilikom izvoza u EU. To treba postati njima usputni posao ali to nije slučaj“, rekao je on i dodao da im treba stručna pomoć strukovnih udruženja, privrednih komora te nadležnih institucija.

FOTO: Capital

Tu prije svega misli na mala i srednja preduzeća koja, kako kaže, nemaju kapacitete za taj posao.

On nije optimističan kada je u pitanju uspostavljanje ETS modela u BIH, prije isteka roka u 2026.godini.

„Treba biti optimista, ali realnost pokazuje da nema jasne političke volje ili odluke da idemo ka uspostavljanju sistema trgovanja emisijama u onom obliku i obimu kao što je to slučaj u zemljama EU. Tako da mislim da neće biti uspostavljen do isteka roka, ali možemo se potajno nadati. To nikako ne isključuje primjenu CBAM, nego nam omogućava da novac koji prikupimo po osnovu naknada za emisiju ugljen dioksida trošimo unutar BiH i na taj način imamo bolji ekonomski razvoj“, kazao je on na današnjem informativnom događaju – Nova era poslovanja: CBAM izazovi i prilike u BiH s fokusom na obnovljive izvore energije.

Program menadžer Delegacije EU u BiH Vesna Grković kaže da je BiH potreban zakonski okvir i uvođenje Nacionalnog plana za energiju i klimu te uvođenje ETS -a.

„Što se tiče BiH efekti CBAM-a će biti znatni, jer postoji ovisnost energetskog sektora o uglju, preko 60 odsto.  EU4energy je radio neke procjene i utvrdio je da bi BIH od 2026. do 2030. godine trebala platiti 1,3 milijarde KM za CBAM, ako stanje ostane ovako i ako se ne uvedu neophodne mjere“, rekla je ona.

Vedran Pecikoza iz sektora za energiju i životnu sredinu u UNDP kaže da u 2026. godini  počinje naplata CBAM, a da je na nama da li ćemo uspostaviti sistem koji će tu razliku ostavljati u našim budžetima ili ćemo taj novac ostaviti u EU.

CAPITAL: V. Popović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Nema političke volje u BiH za uvođenje takse za emisiju CO2

    1. ratko

      klimacka i gej agenda to je naj bitnije u evropskoj uniji to jos jedino nije napisano
      pa ima li iko normalan da kaze da co2 nije otrovni gas ajde da su uveli namete na sumpor azotne dokside cadj i ostalo i sad zamislite ovo malo jadne privrede sto imamo treba tusiti sa nekim nametima sto nemaju amabas nikake veze sa zivotom pazite neki menadjer delegacije eu nama nesto pametuje i ne samo pametuje nego namece i odlucuje pa sto onda nekazete dasmo protektorat pogasite sve domaci institucija i slus

      • Goran

        Lupetaš ratko. Ko je rekao da je CO2 otrovan? Niko! On samo utiče na povećano zagrijavanje planete, odnosno na klimatske promjene. Razumiješ sa u armaturu i beton, pa nema smisla da ti objašnjavam kako CO2 utiče na promjenu klime.

        • ratko

          sa ljudima ispranog mozga nema dialoga samo jedan podatak al nemozes ti to prokljuviti dzabe govoriti zamisli koliko gasova svi vrsta ode u vzaduh kad vulkan erumpira ja sam u Frankfurtu prico sa jednim covjekom ciji pradeda mu je prico kad je kratakau eksplodiro prije 130 godina da se taj zvuk cuo i u Njemackoj i to je izbacilo toliko otrova ko citav ljudski rod sto je proizveo u 1000 godina
          to je isto ko i sa vakcinama cim vidis ko ti to natura odma znas da je laz ali ti neznas ni gdje ti je glava pa dzabe pricati ali ja nedopustam da mi neko sa zapada filozofira otome i namece sta ce moja firma placati

          • Goran

            Lijepo je kad se neko rodi sa svim znanjem i iskustvom. Osim pravopisa, naravno. Pradeda nekog tamo je njemu nešto pričao. A ko je utvrdio da je otrov izišao iz Krakataua? Neko je 1883-će analizirao sastav gasova iz erupcije, pa tebi javio? Možda je to bilo pivo u gasovitom stanju.

            • ratko

              e to je isti onaj uradio koi je utvrdio da su i kad su dionsauri postojali vidis da nemas veze blage imaju ostatci pepela dima Pompea Vezuv imas mozga ali pameti nemas

              • Goran

                Otkrij nam tajnu: kako to da sve znaš najbolje, a pišeš ko da si prvi razred vrtića? Nije ti palo na pamet da možda ovdje pišu i ljudi koji su možda vodeći inžinjeri razvoja u BMW (da, ima i naših ljudi tamo). Ali ti nepismeni bigerista si ipak najpametniji od svih.

      • RE Goran

        Ubijeđen sam da Goran isto tako blage veze nema kako CO2 utiče na klimu kao ni ratko… Ono što je tačno jeste da Goran sve sa zapada voli i ljubi u čmar a ratko obrnuto, i jedan i drugi gonjeni dvema stranam iste emotivno-stilističke medalje (preporučujem pročitati Fiolozofiju Palanke: “Mogući stav palančanina je stav odobravanja ili pobune, stav svesnog konzervatizma, koji se zasniva na kritici “sveta”…ili stav očajanja koje sanja uključenje u svet, negacijom palanke.”, prvi ratko, drugo Goran, obojica palančani)

        • Goran

          Opusti se. Čuvaj zdravlje. Ovo ovdje je zezanje. A Kostantinović je pisao Filozofiju palanke da pokaže kako je on iznad palanke.

      • RE Goran

        Brkaš, bio je u stanju napisati knjigu zato što je bio IZVAN palanke… A ta tvoje knee-jerk reakcija da postoji samo ispod i iznad je uprvao još jedan dokaz da ste i vi tobožnji “prosvjećeni” (u današnje doba obavezno neoliberalni, jer to je in u kolonizovanim društvima), upravo dio te palanke na koju se zgražate, ti si baš odličan primjer

      • RE Goran

        Brkaš, bio je u stanju napisati knjigu zato što je bio IZVAN palanke… A ta tvoje knee-jerk reakcija da postoji samo ispod i iznad je uprvao još jedan dokaz da ste i vi tobožnji “prosvjećeni” (u današnje doba obavezno neoliberalni, jer to je in u kolonizovanim društvima), upravo dio te palanke na koju se zgražate, ti si baš odličan primjer (a sve je kao zezanje jer palančanin ne trpi nikakvu kritiku)…

        • Goran

          Meni je drago kad vidim da ima i pravih intelektualaca koji doduše u komunikaciji spominju “ljubljenje u čmar”. Drago mi je što ti moji komentari idu na živce. Uživaj!