BANJALUKA, SARAJEVO – Spisak zemalja s kojima BiH ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini u dogledno vrijeme neće biti proširivan, mada to privrednici priželjkuju.
Predstavnici poslovne zajednice smatraju da bi bilo korisno da takve ugovore potpišemo sa još nekim državama uključujući, prije svega, Rusiju, gdje bi, između ostalog, mogli lakše da plasiramo voće i povrće.
BiH je potpisala i primjenjuje nekoliko ugovora o slobodnoj trgovini, a to su CEFTA, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (EU), Sporazum o slobodnoj trgovini s EFTA državama i Ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom.
Kako poručuju iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u ovom trenutku ne postoje formalni planovi za zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa još nekom državom.
“Iako bi pojedine kompanije, gledano iz njihovog mikrookruženja, bez sumnje smatrale opravdanim zaključivanje ovakvih sporazuma sa nizom drugih država, treba imati na umu da zaključivanje ovih sporazuma ima svoju cijenu”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, ističe da su izvoznici iz BiH izrazili interes i pokretali inicijative za potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini i s drugim tržištima od interesa.
“Interes je posebno iskazan za potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Ruskom Federacijom, Južnom Korejom, te određenim zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Međutim, za potpisivanje takvih sporazuma potrebni su spremnost i interes druge zemlje potpisnice, što često nije slučaj”, rekao je Vuković za “Nezavisne novine”.
I Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, kaže da ne treba stati u potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini.
“Vrlo aktivno treba krenuti na otvaranje pregovora o slobodnoj trgovini s Rusijom. Rusija je izuzetno veliko tržište i to ne treba zanemariti. Otvorilo bi se dosta prilika s jednim tako velikim tržištem. Naravno da treba analizirati i potencijale svih drugih tržišta”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.
Međutim, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da bi to imalo svoju cijenu jer, da bismo otvorili tržište druge države za svoje proizvode, moramo otvoriti i tržište BiH za njihove proizvode.
Pojašnjavaju da pravila međunarodne trgovine nalažu da se takav režim ne može ugovoriti za ograničeni broj proizvoda i usluga, a po preferenciji ugovornih strana, jer bi to predstavljalo diskriminaciju u odnosu na treće države.
“Stoga je uz sve uvažavanje interesa individualnih kompanija zadatak Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da analizira i izvrši kalkulaciju u kojoj mjeri bi takav sporazum štetio ili koristio drugim granama industrije i poljoprivrede u BiH, odnosno privredi u cjelini. Ako je taj rezultat u prosjeku negativan onda je bolje potražiti druge mogućnosti, a ne zaključivati sporazum o slobodnoj trgovini”, naveli su iz ovog ministarstva.
Inače, zemlje s kojima su potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini u vrhu su liste spoljnotrgovinskih partnera BiH. Jedna od osnovnih koristi koje su takvim režimom ostvarene jeste lakši i jeftiniji plasman robe i usluga porijeklom iz BiH.
“Podaci o robnoj razmjeni govore da je vrijednost ove razmjene s potpisnicama ovih sporazuma oko 80 odsto ukupne robne razmjene BiH. To govori da su sporazumima zapravo već pokrivena najveća izvozna tržišta BiH, prvenstveno tržište EU”, uvjeravaju iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Borba s konkurencijom
Prema riječima Vjekoslava Vukovića, predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH, uprkos izazovima s kojima se proizvođači susreću u obliku konkurencijskog pritiska, te imajući u vidu činjenicu da bh. tržište nije veliko, BiH je prisiljena da vodi prilično liberalnu tržišnu politiku.
“Iskustva nam pokazuju da je primjenom potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini ipak došlo do povećanja vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama s kojima takve sporazume imamo, kao i povećanja pokrivenosti izvoza uvozom. Za postizanje još boljih rezultata potrebno je osigurati adekvatnu podršku bh. izvoznicima u cilju povećanja njihove konkurentnosti kako bi se lakše borili s konkurencijskim pritiskom izvana”, rekao je Vuković. Nezavisne novine