BEOGRAD, Ulazak u predizbornu godinu zahuktao je „pogone“ marketinške industrije koja radi za političke stranke. Potrebno je izabrati nekoliko tema na kojima bi se ili održala ili preuzela vlast. Težak posao i za „spin čarobnjake“… Jer, baza za početak „izborne bajke“ je prilično mršava.
Inflacija od 11,4 odsto nam je, uz Ukrajinu, najviša u Evropi, a broj nezaposlenih je dostigao svoj istorijski maksimum. Za život ispod linije siromaštva u 2010. godini „regrutovano“ je još 70.000 ljudi, a broj narodnih kuhinja povećan za 11. U posljednje tri godine smanjen je broj industrijskih centara sa više od 1.000 radnika sa 62 na 28. Broj velikih preduzeća sa više od 500 radnika opao je sa 217 na 55. U potrošnji nekih vrsta hrane zaostajemo za drugim državama Evrope dva-tri puta. Nacionalna valuta je za 12 mjeseci oslabila više od deset odsto.
– Nažalost, u ovom trenutku ekonomija nija ta na kojoj bilo koja stranka na vlasti može da bazira svoju predizbornu kampanju – kaže za „Novosti“ jedan od vlasnika marketinške agencije koja već godinama radi za stranke na vlasti. – Težište mora biti okrenuto Evropskoj uniji i saradnji u regionu, jer se samo u tim oblastima trenutno mogu vidjeti nagovještaji promjene na bolje.
Telekom
Prodaja većinskog paketa „Telekoma“, koja se neće slučajno desiti baš u predizbornoj godini, neće otvoriti prostor za veća davanja zaposlenima u javnom sektoru ili penzionerima. Ali, priliv svežeg kapitala od najmanje 1,4 milijarde evra, što je za skoro 500 miliona evra više nego što iznose ukupne strane investicije lani, otvoriće prostor da se od drugog kvartala 2011. godine „lakše diše“ bar kada je kurs dinara u pitanju. Zbog toga će i pritisak na inflaciju biti manji.
S obzirom na odluku da se najveći dio para od privatizacije „Telekoma“ utroši na pokriće minusa budžeta, jedan od aduta države bi mogla biti činjenica da će se javni dug u ovoj godini stabilizovati na nivou između 40 i 41 odsto BDP. Procjene ukazuju da će se od ove, predizborne, godine pa do 2013. javni dug povećati za oko četiri milijarde evra. Prosečne godišnje direktne strane investicije po godini biće 2,2 milijarde evra. Istina, u ovoj godini će biti najviše, jer su u njih uračunati i prihodi od „Telekoma“ – 2,9 milijardi evra. U 2012. godini država računa na priliv od 1,63 milijarde evra, a 2013. na 1,89 milijardi evra.
Penzije
Promjena modela privrednog rasta, od potrošnje i uvoza ka investicijama i izvozu, dovešće, kako procjenjuju u Vladi, do smanjenja poreskih prihoda. To će, uz nepromijenjene poreske stope, usloviti smanjenje priliva u budžetsku kasu u odnosu na BDP. Praktično, država će morati više da štedi.
Plate zaposlenih u javnom sektoru i penzije će morati da budu vrlo ograničene, uprkos činjenici da je riječ o više od dva miliona srpskih glasača. Takođe, zakonom je već i utvrđena dinamika uvećanja mase zarade i penzija u narednoj godini, koja, zapravo, ne daje prostor za bolji život.
Najviša penzija u Srbiji, inače, iznosi 102.266 dinara, ali prima je 62 penzionera. Najviša penzija je skoro 12,5 puta veća od najniže, poljoprivredne, koju prima 223.000 ljudi i koja iznosi svega 8.175 dinara. Najbrojniji su penzioneri iz kategorije bivših zaposlenih, ima ih oko 1,3 miliona, poslije nedavne povišice primaju 21.764 dinara, a u ovoj godini mogu računati još na dva, simbolična, povećanja od 2,95 odsto i dva odsto. Naredne će se primijeniti formula koja podrazumjeva praćenje rasta cijena na malo, odnosno opet simbolično uvećanje.
Socijala
Ono na čemu država u narednom periodu svakako neće štedjeti i što bi mogla biti jedna od tema predizbornih kampanja vladajuće koalicije jeste veća socijalna zaštita. Država od ove godine uvodi nova, mnogo primjerenija pravila socijalne zaštite, koja će omogućiti da daleko širi krug korisnika dobija socijalnu pomoć. Međutim, prema najavama iz marketinških štabova, na ovim tačkama se, osim kada je u pitanju naglašavanje sigurnosti svakog građanina, neće bazirati ni jedna politička kampanja.
Zaposlenost
Jasno je da političari, ako budu želeli da u narednom periodu ne budu prozivani zbog nedosljednosti, neće pokušavati da licitiraju sa brojem ljudi koje će njihovi novi programi zaposliti. Nažalost, statistika neumoljivo pokazuje da je u 2009. godini u Srbiji formalno radilo 1,88 milion ljudi, a u prošloj 1,8 milion. Za ovu godinu očekuje se da se broj formalno zaposlenih uveća svega za 1.000 ljudi, a u narednoj, izbornoj godini za još oko 20.000.
Inflacija
Vlada, bar prema dokumentima koje je usvojila, računa da će problemi sa nekontrolisanim rastom cijena u najvećoj mjeri prestati sredinom ove godine. Nadaju se, takođe, da kada se rast cijena u ovoj godini svede na 5,8 odsto, odnosno umanji duplo u odnosu na trenutnu, inflacija više neće biti neprijatno pitanje u preizbornoj kampanji.
Tako, u narednoj godini država računa na rast cijena od 4,2 odsto, a 2013. – svega četiri odsto. Šta će sve učiniti da se to zaista i dogodi, još nije poznato. U budžetu za ovu godinu jesu izdvojena veća sredstva za funkcionisanje robnih rezervi, ali država još nije objavila nikakve mjere kojim bi se spriječila spirala poskupljenja u kojoj živimo od sredine prošlog ljeta. Kako se nezvanično može čuti, poskupljenje struje će do izbora biti odobreno svega jednom – najvjerovatnije početkom aprila, i to do deset odsto.
Računa se, takođe, da će cijena benzina biti relativno stabilna. Računica se, međutim, može pokazati kao pogrešna – ovih dana je barel nafte na svetskom tržištu premašio 90 dolara.
Osim povećanja referentne kamatne stope, što je, automatski, poskupjelo i kredite poslovnih banaka, ne naziru se ni ozbiljnije monetarne mjere…
Bankari
Ni novi paketi poslovnih banaka neće baš ići na ruku političarima na vlasti. Naime, očekuje se da u narednoj godini kamatne stope EU krenu uzlaznom linijom. Slično se očekuje i kada je u pitanju referentna kamatna stopa za švajcarac.
Pored toga, kao tema u izbornim danima neće moći da se nađe ni činjenica da država pomaže kreditiranje privrede i stanovništva. Jer, iz Vlade je već najavljeno lagano povlačenje subvencionisanih pozajmica za stanovištvo i privredu do kraja 2012. godine.
Sličan argument državni funkcioneri gube i kada je u pitanju visina deviznih rezervi. One se smanjuju.
Porezi
Već iz pokušaja ministarke finansija Diane Dragutinović s kraja prošle godine da kozmetičkim izmjenama Zakona o PDV dopuni budžet i reakcije svih u vladajućoj koaliciji, jasno je da će poreska politika, bar do dolaska nove Vlade, ostati netaknuta. Planirani poreski prihodi u ovoj godini veći su nego što ih država očekuje u naredne dvije. Ne računa, tako, ni na veći prihod od PDV (iako planira inflatorna pomjeranja), ni od dohotka građana (iako kaže da će plate blago rasti)…
Praktično, država ne očekuje veću profitabilnost preduzeća ni u naredne dvije godine, uprkos činjenici da će rast BDP biti i tri odsto.
Od ključnog značaja
Vladajućoj koaliciji od ključnog značaja biće sticanje statusa kandidata za članstvo u EU, kao i datum početka pregovora o pridruživanju, ukazuju marketinški stručnjaci.
Takođe, „političke“ poene je moguće dobiti i u slučaju intenzivne borbe protiv organizovanog kriminala, posebno ukoliko se u nekoj od afera koje se mogu otvoriti pojave i „zvučna“ imena…
Sigurno je i da u ovoj godini mora da se dodatno poradi na dovođenju zvučnih investitorskih imena, koji će obećati otvaranje velikog broja radnih mjesta, posebno u unutrašnjosti. Na tome već intenzivno rade sve stranke.
Državna služba
Svim međunarodnim institucijama sa kojima Srbija ima određene kreditne aranžmane obećano je da će se država i te kako pozabaviti reformom javnog sektora, a prije svega zdravstva i obrazovanja. Ipak, iz najava koje sada stižu, narednih godina će se u smanjivanje broja zaposlenih ići – prirodnim odlivom. Odnosno, iz državne službe će odlaziti samo oni koji žele ili ispunjavaju uslove za penziju, dok će nova zapošljavanja biti limitirana. Novosti