ISTOČNO SARAJEVO, Prošlo je tačno godinu dana od kada je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zamahnuo lopatom i tako pokrenuo gradilište nove bolnice u Istočnom Sarajevu. “Neka se zove Srbija”, rekao je tada Dodik, otvarajući vrata za još jednu pljačku kroz zdravstveni sistem Republike Srpske. 
A sve je počelo kad je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u 2017. godini pokrenulo i okončalo postupak izbora dobavljača za izgradnju bolnice u Istočnom Sarajevu.
Posao vrijedan 55 miliona maraka je dobila firma „Marković invest – R.M.” iz Laktaša, čiji je vlasnik Rade Marković poznat po dobrim odnosima i dugogodišnjem prijateljstvu sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, a posebno sa bivšim ministrom zdravlja, a danas dekanom Medicinskog fakulteta u Banjaluci Rankom Škrbićem.
Inače, želja pojedinaca iz vlasti je bila da mutne poslove obave preko druge firme i to prije dvije godine, ali taj plan je “provaljen” i kad je sve izašlo na vidjelo, oni su se okrenuli sljedećoj opciji, odnosno Markoviću, preko kojeg bi izvukli novac za izgradnju bolnice.
Tako je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u postupku javne nabavke za realizaciju projekta “Projektovanje, izgradnja i opremanje nove Javne zdravstvene ustanove bolnica Istočno Sarajevo” odlučilo da za najpovoljnijeg ponuđača izabere grupu ponuđača “Marković invest – R. M. ” Laktaši i “Medikal” Mostar.
Da se ovdje radi o unaprijed odabranom ponuđaču smatraju mnogi koji su se upustili u kontrolu ovog postupka. Ono što svima “bode oči” u zakonom predviđenom roku tendersku dokumentaciju preuzelo je 19 kompanija, a ponudu je dostavila samo jedna, koja je i izabrana za najpovoljnijeg ponuđača.
Zanimljivo je da ovaj put svoje ponude nisu poslale firme koje su učestvovale na prethodnom postupku, već samo “Marković invest”.
Bojan Kovačević, pravni savjetnik Agencije za razvoj preduzeća Eda, navodi da je zbog diskriminatornog pristupa prilikom izrade tenderske dokumentacije za ovu nabavku primijetna veoma ograničena konkurencija.
“Ista je ocijenjena kao diskriminatorna od strane Kancelarije za žalbe BiH i Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Iako se radi o primamljivoj nabavci procijenjene vrijednosti od 43.000.000 KM, zaprimljene su svega dvije ponude u prvom postupku u 2016. godini, kasnije poništenom odlukom Kancelarije za žalbe BiH, te svega jedna ponuda u naknadno provedenom postupku u 2017. godini. Ograničena konkurencija, pojednostavljeno, mali broj ponuda po tenderima, je inače velika boljka sistema javnih nabavki u BiH, a šta za posljedicu ima ili povećanje cijena ili umanjenje kvaliteta isporučenih roba, radova i usluga. U konkretnom slučaju, cijena za radove na novoj bolnici je uvećana za preko 12.000.000 KM u odnosu na procijenjenu vrijednost ugovora”, rekao je Kovačević.
Takođe, ovaj podatak govori o izuzetno niskom stepenu povjerenja poslovne zajednice u sistem javnih nabavki.
“Prvi tender (2016. godine) je poništen gore pomenutom odlukom KRZ-a, a kao razlozi za istu su navedene diskriminatorne odredbe u tenderskoj dokumentaciji, te nepravilna ocjena pristiglih ponuda od strane komisije za nabavke ministarstva. Ovo su veoma teški oblici kršenja ZJN, a za koje u konkretnom slučaju niko nije odgovarao, iako se radi o izuzetno velikoj vrijednosti radova”, podsjeća Kovačević.
Ono što i te kako otvara vrata sumnji da ovaj posao sa sobom nosi mnogobrojne nepravilnosti jeste i sama cijena po kojoj se izvode radovi.
Tako će cijena jednog kvadratnog metra potpuno opremljenog prostora za Bolnicu u Istočnom Sarajevu dostići 3 puta veću cijenu nego gradnja novog Kliničkog centra u Nišu.
Kolike su razmjere ove prevare najbolje oslikavaju uporedni podaci.
Naime, cijena jednog kvadratnog metra potpuno opremljenog prostora za Klinički centar u Nišu, koji ima 17 operacionih sala iznosi 960 evra. Kod dogradnje novih objekata Kliničkog centra RS u Banjaluci, koji ima 12 operacionih sala, kvadrat opremljenog prostora koštao je 1.400 evra. A, nova bolnica u Istočnom Sarajevu, sa samo 4 operacione sale, košta po kvadratu 2.762 evra.
Na sve ovo je ukazivao i bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Slobodan Stanić. Prema njegovim riječima, ovdje se radi o velikom kriminalu za koji će neko morati odgovarati.
“Neko će morati kad se dođe do promjene vlasti da objasni svaku ovu stavku. Prvo je bila odluka da se u posao uđe sa ‘Milleniumom’, iako se drugorangirana firma nudila da ovaj posao uradi za 11 miliona manje. Nakon toga se pojavljuje treća firma ‘Marković invest’ na tender na kojem je sve urađeno tako da bi se samo jedna firma javila na posao od 54 miliona maraka. To nema nikakve logike”, rekao nam je Stanić, koji se takođe osvrnuo na cijene gradnje i opremanje bolnice.
“Iz ovog omjera cijena vidimo da Srbija pravi 3 kvadrata za naš jedan, a sigurno su i tamo zaradili tokom gradnje. A ako nećemo da se poredimo sa Srbijom, možemo da uzmemo za primjer Klinički centar u Banjaluci, pa da vidimo da je čak i ta varijanta duplo povoljnija, iako je isto ministarstvo radilo tu ponudu. Ovdje treba reći da postoji kreditiranje i postoji cijena novca. Ali ako je vlada garant toga, mogla je dignuti taj kredit i uštediti od 15 do 20 miliona. Da li je tu kraj svega ovoga, teško”, navodi Stanić.
Da stvar bude još gora, bolnica u Istočnom Sarajevu je opremana iz Koreje 2 i Koreje 3, što znači da su skupe stvari poput magneta ili CT-a već nabavljene i ne ulaze u ovaj prosjek kvadrata, dok su u Nišu uračunati CT, magnet, angio sala i operaciona sala za kardiohirurgiju za rad i operacije na otvorenom srcu. Pored toga, kada pravimo poređenje, važno je naglasiti da je Bolnica u Istočnom Sarajevu 2. stepena, dok je ona u Nišu 4.
Iz Ministarstva zdravlja su rekli da se ovdje radi o projektu “ključ u ruke”, koji će vlada otplaćivati u narednih 6 godina.
“Investitor će isplatu ugovorene vrijednosti iz predmeta nabavke izvršiti u 72 jednake mjesečne rate. Riječ je o projektu “ključ u ruke”, koji podrazumijeva projektovanje, kompletnu pripremu lokacije za izgradnju, izvođenje svih građevinskih radova po fazama i kompletno opremanje namještajem i medicinskom opremom prema najvišim standardima”, rekli su iz resornog ministarstva.
Projektom su, kako su rekli, obuhvaćeni i izgradnja prateće infrastrukture za normalno funkcionisanje bolnice i uspostavljanje funkcionalne cjeline sa već izgrađenim objektima bolnice.
“Novi objekat će imati površinu veću od 10.000 metara kvadratnih, kao i 210 bolesničkih kreveta. Raspolagaće sa svim medicinskim specijalističkim službama, kao što su glavni operacioni blok sa dvije operacione sale, porodilište sa operacionom salom i porođajnim stolovima. Imaće i urgentni blok sa operacionom salom i laboratorijom, koji je funkcionalno uvezan sa dijagnostičkim centrom opremljenim sa oko 20 raznih radioloških i drugih dijagnostičkih procedura, kao i ambulantama sa oko 20 specijalističkih konsultacija, dnevnom bolnicom i pratećom službom,” naveli su iz ministarstva.
Prvi pokušaj propao
Inače, prvi tender za ovaj posao je rapisan 2016. godine i tada su se na njega prijavile samo dvije firme, što je odmah izgledalo sumnjivo jer na ovakvim pozivima, gdje se vrijednost posla mjeri desetinama miliona maraka u normalnim uslovima stiže veliki broj ponuda.
Ono što je još više bacalo sumnju na cijeli slučaj je činjenica da je ovaj tender bio međunarodnog karaktera, a za posao se prijave samo dvije firme. Inače, riječ je o firmama “GP Krajina” iz Banjaluke i “Millennium team” iz Beograda, koji je na kraju i dobio posao i to za 55 miliona KM
Naravno, pošto kod nas nije sve kako izgleda na prvu, tako je bilo i ovaj put. Millennium team iz Beograda je u stvari samo pokrivalica za konzorcij sumnjivih firmi koji su činili još Megasun d.o.o. Pale, Hrvić gradnja d.o.o. Tešanj, Medical d.o.o. Mostar i Millennium Team d.o.o. Bijeljina.
Na kraju, cijeli ovaj postupak je poništen, a iza prvog neuspješnog tendera ostao je oblak sumnje, koji i te kako pokazuje da je cijeli slučaj bio pokušaj uvlačenja firmi bliskih SNSD-u u milionski posao.
Zanimljivo je da je tad za izgradnju bolnice u Istočnom Sarajevu firma “Millenuium” ponudila da će osigurati 54 miliona KM, što je za 11 miliona maraka više od ponude koju je dala banjalučka firma “Krajina”. Međutim, u samoj ponudi nije bilo definisano na koji način bi Vlada Republike Srpske vraćala taj novac.
Da je ovdje mnogo toga sumnjivog, potvrđuje i podatak prema kojem je glavna uloga u konzorciju pripadala firmi “Megasun” sa Pala čiji je vlasnik, biznismen Nedeljko Elek, u bliskim vezama sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom. Zahvaljujući tom prijateljstvu, Elekova firma ranije je dobila unosne poslove izgradnje Studentskog centra u Istočnom Sarajevu, a Vladi RS je na istom području prodala zgradu za smještaj dužnosnika tog entiteta po cijeni od blizu 27 miliona KM.
O kakvoj firmi se radi i na koji način se pokušao ubaciti Dodikov prijatelj u posao najbolje pokazuje Rješenje Kancelarije za razmatranje žalbi BiH gdje se navodi da je lista referenci za izgradnju bolnice koju je dostavio Megasun „nezadovoljavajuća i neprihvatljiva jer ne dokazuje da to društvo ima iskustvo u izvođenju radova na istim ili sličnim poslovima“. Takođe, sporni su i finansijski izvještaji koji se nalaze u sklopu ponude ove firme.
“Dostavljena lista referenci nije nikakav dokaz tehničke i profesionalne osposobljenosti za građenje, a pogotovo kad se uzme u obzir da je iz dostavljene ponude jasno da se radi o društvu koje nema niti je moglo imati licencu za građenje objekata, niti ima bilo koju drugu licencu, vezano za projektovanje i izvođenje građevinskih radova, društvu čiji je osnovni kapital 2.000,00 KM i koje u 2013. godini zapošljava 1 radnika, u 2014. godini 2 radnika i u 2015. godini 3 radnika, te samim tim nikako nije moglo biti glavni izvođač. Pri tome izgradnja objekta od 10.677 m2 nije moguća sa ostvarenim troškovima materijala od 175 KM, troškovima bruto zarada i bruto naknada zarada od samo 27.123,00 KM u godini izgradnje objekata, a kako je to prikazano u bilansima navedenog društva”, navedeno je u Rješenju Kancelarije.
Uglavnom, na kraju je ta nabavka po žalbi nezadovoljnog ponuđača oborena i kasnije je rješenje Kancelarije za žalbu potvrđeno i od strane Službe revizije za javni sektor, koja je utvrdila da je došlo do težih povreda Zakona o javnim nabavkama, prije svega što je tenderska dokumentacija bila sastavljena na diskriminatorski način, isključujući veliki broj ponuđača iz mogućnosti da uopšte učestvuju u takvom tenderu i drugo, da Komisija za javne nabavke nije dobro ocijenila te ponude prihvatajući ponudu ponuđača koja je za 10 miliona skuplja od onog ponuđača čija je ponuda odbačena, iako su postojali snažni razlozi da se i ta ponuda odbaci.
Radovi na UKC
Zanimljivo je da je firma “Marković invest” bila i glavni podizvođač za Centralni ulaz Južnog krila za što je ministar Bogdanić dobio negativan izvještaj, što nijedan ministar prije njega nije imao.
Inače, firma “Marković invest” je prethodno izvodila niz radova za KBC u Banjaluci, a kako su pisali mediji, većinu poslova je dobijala na ime poznanstva direktora sa bivšim ministrom Škrbićem.
A kako se radilo u toku izgradnje Centralnog ulaza najbolje pokazuju podaci koje smo dobili. Prema riječima našeg izvora iz Ministarstva zdravlja, upravo na ovom projektu (Rekostrukcija i opremanje UKC Banjaluka) napravljen je veliki broj ispravki tehničkih zahtjeva i tehničkih specifikacija, čime se pokušala višestruko umanjiti vrijednost projekta odnosno ostvarenu značajnu uštedu usmjeriti u privatne džepove.
“Ovdje se radilo o klasičnoj kupovini vremena i klasičnom kriminalu i korupciji. Da ne govorimo o nevjerovatnoj blamaži koju je RS još jednom doživjela pred ozbiljnom međunarodnom finansijskom institucijom kakva je Evropska investiciona banka”, kazao je naš izvor.
To potvrđuje i pismo koje je zbog neregularnosti u poslovima izgradnje UKC u Banjaluci Evropska investiciona banka poslala ministrima u Vladi RS zbog odugovlačenja završetka međunarodnog tenderskog postupka za izbor konzorcija koji bi u ime Ministarstva zdravlja upravljao projektom i vršio nadzor.
Po svemu sudeći, vlast u Republici Srpskoj je još jednom demonstrirala kako se izvlači novac na projektima važnim za građane. I što je najzanimljivije, opet pred izbore.
BUKA
* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
