TOKIO/PEKING, Na azijskim berzama u petak je zaustavljen pad cijena akcija, koji je trajao gotovo cijele nedjelje zbog straha ulagača da bi povećanje kamata u SAD-u povećalo troškove zaduživanja širom regiona.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 6,30 sati bio na gubitku 0,2 odsto, no u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji cene su akcija porasle između 0,1 i 0,7 odsto.
Zahvaljujući tome, MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u plusu 0,2 odsto.
Uprkos današnjem rastu, taj je indeks od početka nedjelje na gubitku oko 2 odsto, pa se kreće oko najnižih nivoa u mjesec dana jer ulagače zabrinjava mogućnost daljeg povećanja kamata američke centralne banke.
Trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji 73 odsto izgleda da će Fed u decembru povećati kamate, a to bi moglo povećati troškove zaduživanja u regiona.
Ipak, ulagače je ohrabrio jučerašnji novi rekord S&P 500 indeksa na Wall Streetu jer najveću svjetsku berzu podržava nada da će američke vlasti usvojiti dugo najavljivanu poresku reformu
Predsjednik SAD-a Donald Trump u srijedu je predložio najveću poresku reformu u posljednje tri decenije, kojom bi se smanjili porezi većini Amerikanaca.
Kritičari, međutim, kažu da Trumpov prijedlog najviše ide u korist bogatima i ′businessu′ te da ne nudi rješenja kako nadoknaditi proračunske prihode, što bi moglo dovesti do povećanja deficita za hiljade milijardi dolara.
“Kako će se pregovori oko porezne reforme intenzivirati, tako će se pojavljivati značajne proceduralne, fiskalne i političke prepreke. Veličina poreskih rezova jednostavno je prevelika da bi bila realna, a ukidanje odbitaka će biti politički teško”, kaže Richard Franulovich, analitičar u Westpacu.
Iako se očekuje žestoka borba u Kongresu oko predloga poreske reforme, koju je Trump najavio još u izbornoj kampanji prošle godine, taj predlog podržava cijene na Wall Streetu.
A to podržava azijska tržišta, kao i rast cijena nafte. Jutros je cijena barela na londonskom tržištu porasla 24 centa, na 57,65 dolara, dok na američkom tržištu stagnira oko 51,55 dolara.
Od početka septembra cijene ′crnog zlata′ porasle su oko 10 odsto zahvaljujući naznakama da se smanjuje neravnoteža između ponude i potražnje.
A zahvaljujući prijedlogu poreske reforme i mogućem povećanju kamata Feda do kraja godine, dolar je na valutnim tržištima i dalje u usponu.
Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jutros daljih 0,14 odsto, na 93,20 bodova, pa je od početka nedjelje na dobitku 1,1 odsto.
Pritom se kurs dolara prema japanskoj valuti kreće oko 112,70 jena, kao i juče u ovo doba.
No, američka je valuta ponešto oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena evra jutros dostigla 1,1780 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1740 dolara. Hina
