BEČ, Broj prezaduženika kojima čak ni mogućnost privatnog stečaja ne pomaže da izađu iz nezavidne situacije u Austriji sve više raste, zbog čega je stranka Zeleni zatražila reformu ovog postupka.
Više od 9.000 privatnih lica je u 2013. godini u Austriji bilo u tolikoj mjeri prezaduženo, da je jedini izlaz bio odlazak u privatni stečaj. Kod gotovo 1.200 ljudi su dugovi bili toliko veliki da čak nije bilo moguće ni otvaranje postupka privatnog stečaja. Naime opcija privatnog stečaja je bivala odbijena jer imetak nije bio dovoljan da se pokriju prateći sudski troškovi.
Ovo su podaci koji je iznio ministar pravde Austrije Volfgang Brandšteter odgovarajući na parlamentarni upit Alberta Štajnhauzera iz stranke Zeleni.
U odnosu na prošlu godinu brojka ovakvih prezaduženika je porasla za 100 osoba.
Štajnhauzer smatra da se ne radi ni o kakvom novom razvoju događaja, navodeći podatke da se od 2004. godine bilježi preko 1000 odbijenih zahtjeva godišnje za privatni stečaj.
Za 9.000 osoba, za koje je u 2013. godini u Austriji privatni stečaj dolazio u obzir, postojale su dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da se sa povjerenicima ispregovara plan plaćanja u narednih pet do sedam godina.
Ukoliko se ne postigne nikakav dogovor dolazi do takozvanog procesa absorpcije,kojim se oduzuimaju prihodi dužnika u narednih sedam godina i ostavlja mu se na raspolaganje samo egzistencijalni minimalac. Preduslov za to je svakako da se u tih sedam godina može isplatiti najmanje 10 procenata duga.
Stranka Zeleni smatra da je potrebna reforma ovog postupka, navodeći da je u 2004. godini započeto ukupno 932 postupka absorpcije, a nakon sedan godina je samo u 791 slučajeva došlo do pravnog oslobađanja dugova.
Veći dio razlike u brojkama, kako ističu Zeleni pokazuje opasnost da i pored sedam godina života na egzistencijalnom minimalcu, osobe ne budu zakonski oslobođene duga.
Zeleni su ocijenili da je mogući kamen spoticanja ovoj reformi dobar posao koje kreditna udruženja i prinudni naplatnici imaju zbog prezaduženosti.
Takođe se ističe da u Austriji postupak absorpcije traje sedam godina, te se po ovom pitanju tako nalazi među evropskim zemljama sa njegovim najdužim periodom trajanja, budući da je prosjek pet godina.
Štajnhauzer je zatražio prilagođavanje sa evropskim prosjekom po ovom pitanju, međutim u ministarstvu pravde Austrije trenutno nema naznaka da bi moglo da dođe do promjene ove regulative. Tanjug