BEOGRAD, Zakonom kojim se štite korisnici usluga finansijskih institucija, Narodna banka Srbije (NBS) je građane stavila u ravnopravan položaj sa poslovnim bankama, uvela dodatne mogućnosti za informisanje i zaštitila ih od bilo koje vrste diskriminacije u odnosu sa poslovnim bankama, pokazala je analiza koju je uradio internet portal Kamatica.com.
Jedna od najbitnijih novina u oglašavanju poslovnih banaka je zakonom definisana obaveza da iznos efektivne kamatne stope istaknu u odnosu na ostale elemente kredita – to bi značilo da u reklamama banaka više neće biti istaknutih efektivnih kamatnih stopa u fusnotama, ili čak promotivnih poruka bez isticanja efektivne kamatne stope.
Ta odredba odnosi se i na promociju u poslovnicama banaka, na flajerima i ostalim promotivnim instrumentima, a ne samo na promociju u medijima.
U efektivnu kamatnu stopu je sada uključen i trošak otvaranja i vođenja tekućeg računa, što do sada nije bio slučaj.
Do nedavno je bilo prisutno agresivno oglašavanje kreditnih proizvoda sa nula odsto kamate, dok novi zakon obavezuje poslovne banke da u ovim slučajevima jasno istaknu ostale uslove za korišćenje kreditnog proizvoda, a koje korisnici uobičajeno plaćaju po cijenama višim od realne.
U takvim slučajevima banke su najčešće troškove korišćenja kreditnog proizvoda sa nula odsto kamate prenosile na naknade i provizije za korišćenje drugih proizvoda, koji su bili uslov za za odobravanje pomenutog proizvoda, a to su vješto „skrivale“ od potencijalnih klijenata u reklamama.
Prema novom zakonskom rješenju, promjena kamatne stope će biti moguća samo uz obostranu saglasnost, a to znači da ukoliko banka i korisnik kredita ugovore kredit sa fiksnom kamatnom stopom, a poslovna banka naknadno odluči da je promjeni, to će moći da izvrši samo uz saglasnost korisnika kredita.
Ukoliko klijent to ne prihvati, banka nema pravo da stopu izmjeni, niti da raskine ugovor po ovom osnovu.
Ipak, bankama je i dalje ostavljen prostor korišćenja varijabilnih kamatnih stopa, gdje je dovoljno obavijestiti korisnika o promjeni stope pod uslovima definisanim ugovorom.
NBS je novim zakonom definisala i obavezu poslovnih banaka i lizing kompanija da građanima, sa kojima namjeravaju zaključiti ugovor, ponude na uvid nacrt ugovora u pismenoj formi, koji bi njihovi klijenti mogli detaljno proučiti odredbe prije potpisivanja ugovora.
Na taj način, više nema mogućnosti da poslovna banka po odobravanju kredita pozove korisnika na potpisivanje ugovora a da mu prethodne ne omogući da ga pročita i uvjeri se u ugovorne klauzule.
U slučaju da banka mijenja uslove pod kojima vodi tekuće račune građana, zakonom će biti u obavezi da o promjeni obavijesti klijenta najmanje 30 dana prije promjene.
Istovremeno, ukoliko klijent to želi, banka će biti u obavezi da o svom trošku transferuje sredstva na račun druge banke ili da isplati gotovinu sa računa bez naknade za korisnika.
Poslovne banke će ubuduće biti u obavezi da vlasnicima računa dostavljaju izvode o promjenama na računu jednom mjesečno bez naplate troškova obavještavanja.
Jasan pregled stanja duga po kreditu je svakako dobra vijest za korisnike kredita, međutim, vjerovatno je da će to dovesti i do poskupljenja kredita kroz druge zakonski dozvoljene provizije ili kroz kamatne stope.
Prema novom zakonskom rješenju, korisnik kredita ima pravo da odustane od kredita koji mu je odobren i isplaćen u roku od 14 dana, bez obaveze da obrazloži odustajanje. Od ovoga su izuzeti samo krediti za kupovinu nekretnina.
Korisnik istovremeno nije u obavezi da banci plati bilo kakvu vrstu naknade osim kamate koja je obračunata u periodu korišćenja kredita.
U ovom slučaju su banke postavljene u pomalo diskriminirajući položaj, ali im je ostavljen prostor zaštite od ovakvih rizika kroz podizanje naknada za obradu kredita.
To će, vjerovatno, biti i prva reakcija poslovnih banaka na nove uslove, što će osjetiti svi oni koji podnose zahtjev za kredit.
Poslovne banke trenutno naplaćuju proviziju za prevremenu otplatu kredita ili dijela kredita od tri do pet odsto, što je veoma destimulativan procenat za svakoga ko se odluči da ranije isplati svoje kreditne obaveze.
NBS je novim zakonom definisala da se naknada poslovne banke može kretati između 0,5 i jedan odsto dijela kredita koji se otplaćuje.
Takva promjena će definitivno u značajnoj mjeri umanjiti profite banaka po osnovu naplate prevremenih otplata, a korisnicima dati adekvatan stimulans da razmisle o mogućnosti prevremenog razduživanja.
Novim zakonom poslovne banke neće imati pravo na naplatu naknade za zatvaranje računa ili gašenje kreditnih kartica, koje su se do sada kretale od 100 do čak 2.500 dinara, zavisno od vrste računa ili kreditne kartice.
Građanima je na ovaj način dato realno pravo da bez finansijskih opterećenja zatvaraju račune koje ne koriste i da se lakše razduže po osnovu korišćenih sredstava sa kreditne kartice.
U slučaju gubitka ili krađe kartice, korisnik može snositi troškove do maksimalno 150 evra, ukoliko je kartica zloupotrebljena prije prijavljivanja gubitka kartice banci.
Ova odredba novog zakona otvara jako puno prostora za zloupotrebe kreditnih kartica i za očekivati je da se djelimično ili potpuno izmjeni, a u skladu sa rizicima koji se ovdje pojavljuju, navodi se u analizi Kamatice, uz napomenu da su banke u ovom slučaju u jako neravnopravnom položaju i nisu u mogućnosti da spriječe rizike koji nastaju u navedenoj situaciji. Kamatica.com
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Da li će ovi naši ”narodni stručnjaci”, bar nešto vidjeti, a posebno ovi iz kvazi NVO Udruženja potrošača.
Ima, mnogo institucija, bar da se donekle zaštite građani od ovih lihvara i ”dobitnika Brendova BH” sa kamatama od 50%.
E, zemljo i bože ima li te igdje?