-
„Exit Auto's“ i „Auto Export Nederland“ imaju generalna ovlaštenja za davanje izjave o porijeklu
-
Carinski organi nemaju mogućnost da zabrane uvoz od pomenutih izvoznika
BANJA LUKA – Carinski organi nemaju mogućnost da zabrane uvoz vozila od holandskih izvoznika „Exit Auto's“ i „Auto Export Nederland“, bez obzira na to što je iz Holandije stiglo više od 5.000 negativnih odgovora o porijeklu vozila uvezenih preko ove dvije firme.
„Holandske firme „Exit Auto's“ i „Auto Export Nederland“ imaju generalna ovlaštenja za davanje izjave o porijeklu i potvrđivanje preferencijalnog porijekla vozila i carinski organi nemaju mogućnost da odbiju prijavljivanje robe sa preferencijalnim statusom ili zabrane uvoz vozila od pomenutih izvoznika“, navodi se u odgovoru UIO BiH na pitanja CAPITAL-a.
Na konkretna pitanja da li se vozila i dalje uvoze u BiH i oslobađaju carine na osnovu izjave o porijeklu izdate od strane pomenute dvije firme, nakon što je zvanično zaprimljeno da za više od 5.000 uvezenih vozila nije potvrđeno preferencijalno porijeklo i da su nezakonito oslobođena carinskih dadžbina, iz UIO kažu da carinski organi imaju mogućnost da na temelju osnovane sumnje dokaze o porijeklu vraćaju u postupak naknadne provjere uz obezbjeđenje eventualnog carinskog duga.
„Osnovanu sumnju svakako predstavlja i veliki broj pristiglih negativnih rezultata provjera kod zemlje izvoznice Holandije, oko 5.000“, navodi se u odgovoru.
Gotovinski depozit
Iz UIO su naveli da je Sektor za carine UIO u martu 2022. godine dostavio svim regionalnim centrima i carinskim ispostavama akt naslovljen kao “dokazi o preferencijalnom porijeklu robe, postupanje”.
„U tom aktu je navedeno da carinske ispostave kod kojih se polovna putnička motorna vozila uvezena iz Holandije prijave za uvoz uz primjenu povlaštene stope carine, vraćaju u postupak naknadne provjere uz obezbjeđenje eventualnog carinskog duga“, precizira se u odgovoru UIO.
Veliki broj negativnih rezultata pristiglih naknadnih provjera, navodi se dalje, predstavlja osnovanu sumnju, ali ne i osnov za zabranu uvoza.
„Obaveza obezbjeđenja eventualnog carinskog duga propisana je instrukcijom o korištenju gotovinskog depozita kao sredstva obezbjeđenja carinskog duga. Ukoliko su rezultati naknadne provjere dokaza o porijeklu negativni, nadležni Odsjeci za carinske poslove pokreću po službenoj dužnosti upravne postupke radi naplate carinskog duga“, objašnjavaju iz UIO.
U odgovoru se ističe da se „to radi u svakom slučaju u kojem se s naknadne provjere vrate negativni dokazi o porijeklu za vozila uvezena od pomenutih izvoznika iz Holandije“.
Međutim, iz UIO nisu odgovorili na pitanja „da li su službenici UIO bili u kontroli u domaćim firmama koje su uvozile vozila od pomenutih izvoznika i da li su tom prilikom ustanovili nerealno malu razliku između ulazne i izlazne cijene uvezenih vozila“, kao ni na pitanje „da li su obavijestili Tužilaštvo BiH o više od 5.000 negativnih dokaza o porijeklu vozila uvezenih iz Holandije“.
„Reketiranje“ i „potkivanje“
Ono što u cijelu priču o uvozu vozila iz Holandije baca drugo svjetlo jesu tvrdnje vlasnika nekoliko uvoznih firmi iz BiH koji kažu da masovno slanje zahtjeva za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu predstavlja klasičnu zloupotreba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od strane službenika UIO.
Naime, naši sagovornici koji ne žele da im otkrivamo imena kažu da se naknadna provjera dokaza o porijeklu vrši nasumice, dok masovno slanje zahtjeva za naknadne provjere predstavlja „reketiranje“ uvoznika.
„Provjera se vrši tako što UIO kad sumnja u autentičnost dokaza o porijeklu, šalje zahtjev za naknadnu provjeru carinskim administracijama članica EU iz kojih je uvezen automobil. Međutim, službenici UIO zloupotrijebili su odredbe SSP-a, o čemu je i pisao CAPITAL, tako što su poslali na desetine hiljada zahtjeva za naknadnu provjeru i tako napravili haos u carinskim administracijama EU“, objašnjavaju naši sagovornici.
Dvije firme na istoj adresi
Prema zvaničnim podacima UIO, za „Exit Auto's“ je upućen 4.881 zahtjev za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu, a zaprimljeno je ukupno 4.641 rezultata za koje nije potvrđeno preferencijalno porijeklo.
Kada je riječ o firmi „Auto Export Nederland“, upućeno je 836 zahtjeva i zaprimljeno 716 rezultata za koje nije potvrđeno preferencijalno porijeklo.
Prema navodima holandskih medija, obje ove firme posluju na istoj adresi i u vlasništvu su bivših supružnika porijeklom sa naših prostora.
Carinske administracije zemalja EU, nastavljaju oni, zato su prestale da odgovaraju na zahtjeve o naknadnom porijeklu, a SSP kaže da ukoliko carine zemalja izvoznica u roku od 10 mjeseci ne odgovore na zahtjev za naknadnim provjerama, UIO ima pravo da pokrene postupak naknadne naplate carinskih obaveza, odnosno da sredstva sa depozitnog računa prebaci na račun UIO.
Advokat iz Banjaluke izuzetno upućen u carinsko pravo Predrag Herbez rekao je ranije da je diciplinovanje uvoznika cilj i suština masovnog slanja zahtjeva za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu i da na provjeru ne idu dokazi o porijeklu za vozila koja se uvezu preko uvoznika koji „potkuju“ nadležne u UIO.
CAPITAL: Darko Momić
