PODGORICA – Trend podizanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke nastaviće se i u ovoj godini.
Do juna bi trebalo da se zna da li oštra monetarna politika kontinuiranog povećanja kamatnih stopa ECB ipak obuzdava inflaciju, a u drugoj polovini godine moglo bi očekivati usporavanje njihovog rasta. Odluke ECB imaju svoju refleksiju i kod nas, pa će nesumnjivo poskupiti krediti koji se usklađuju sa euriborom, ali i drugi kreditni proizvodi.
Evropska centralna banka na čelu sa Kristin Lagard je u 2022. godini četiri puta povećavala kamatne stope u cilju politike smanjenja inflacije nastale zbog energetske krize i ratnih dešavanja u svijetu. U oktobru i septembru je kamatu podigla za 75 baznih poena, a u julu za 50, što je označilo izlazak njenih stopa iz negativne teritorije prvi put od 2014. godine. Posljednje povećanje koje je preduzela je povećanje od 50 baznih poena, pa trenutna vrednost iznosi 2 odsto.
Profesor Ismail Musabegović o kreditnim projekcijama za 2022. godinu kaže da tek treba da se vidi da li mjere koje preduzima ECB imaju efekta na obuzdavanje inflacije jer ako se utvrdi da nemaju, moraće dalje da povećava kamatne stope.
“Sve mjere koje je centralna banka preduzela od jula 2022. trebalo bi već sada da imaju neki efekat. Krajem marta će se raditi izveštaj o inflaciji centralne banke, kada će se vidjeti na osnovu referentne analiza svih relevantnih podataka da li su mere podizanja kamatnih stopa uticale na smanjenje inflacije. Relativno je mirna cijena nafte, cijene bazične hrane poput pšenice i kukuruza su se smirile, što će uticati na izvještaj u martu. Veliko povećanje kamata umanjuje privrednu aktivnost, manje se zadužuju firme i to vodi ka recesiji. Zato ECB i najavljuje svoju odluku o povećanju kako bi se i privreda i fizička lica prilagodila jer je neizvjesnost u ekonomiji vrlo neprijatna i izaziva šokove”, kaže Musabegović, prenosi Blic.
Rješenje inflacije nije jedna odluka
Profesor Musabegović smatra da će doći do smirivanja inflacije, ali ostaje da se vidi u kom pravcu će se kretati ova ekonomska pojava.
“Ako u ECB vide da monetarne mjere od prošle godine nemaju efekta do sada, onda će opet povećavati. Lično mislim da će doći do smirivanja cijena inflacije i da će u sljedećih nekoliko meseci do juna znati u kom pravcu će inflacija ići. Inflacija kada jednom uđe u sistem, ona jako teško izlazi, to nije jedna odluka, već proces koji traje godinama”, ističe on.
Odluke ECB o povećanju kamatne stope najviše odraziti na one koji su relativno skoro uzeli kredite sa varijabilnom kamatnom stopom.
“Sve zavisi od toga koliko će ECB povećati, da li će 0, 25 ili 0,50 baznih poena, ali svakako će se odraziti na sve kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, odnosno oni koji zavise od euribora. Svako povećanje u zavisnosti od toga koliki je kredit, u kom je periodu otplate, da li je početak, sredina ili kraj jer će se kamata najviše odraziti na one koji su relativno skoro uzeli kredite, nešto manje na one koji su na polovini, a najmanje na one koji su pri kraju otplate kredita”, kaže profesor.
On dodaje primjer takvog rasta prosečnog kredita:
“Obično se uzima 50.000 hiljada da je rata bila ljetos 240-250 eura, ona je posle povećanja došla na 300 eura. Svako povećanje je u zavisnosti od toga koliki je kredit, otprilike može biti između 25 i 45 eura po kreditu”, objašnjava Musabegović.
Trend blagih povećanja i u 2023.
Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije, istakao je da bi ove godine moglo da bude blagih povećanja kamatnih stopa i da stabilizaciju ne očekuje pre 2024. godine.
“Već smo se navikli na visoke kamatne stope od prošle godine, pa bi ove godine moglo da bude blagih povećanja, što vidimo prema Fedu i ECB. Može da bude 0,25 ili 0,50 baznih poena, možda do 1 najviše. Ove godine ne očekujem stabilizaciju, nego očekujem da će usporavati taj rast, a tek od sljedeće godine očekujemo da krene neko lagano spuštanje”, zaključuje Grubišić.
Odgovarajući na pitanje kakve su projekcije za 2023. i šta možemo očekivati od rasta kamatnih stopa ukazuje na lošije ponude banaka i poskupljenje mnogih bankarskih proizvoda, kao i da će građani tražiti što jednostavnije ponude kako bi umanjili potencijalne rizike.
“Očigledno je da će ponuda banaka biti nešto lošija i one moraju da kalkulišu sa tom referentnom kamatnom stopom. Poskupiće kreditni proizvodi. Moja očekivanja su da će fizička lica više da se prebacuju na potrošačke i gotovinske kredite iz kojih brže izlaze i manji su po vrijednosti i manji rizik preduzimaju nego kod dugoročnih”, kaže on.
Usklađivanje Euribora
Prosječna kamatna stopa po kojoj grupa izabranih evropskih banaka međusobno pozajmljuje novac ili euribor (Euro Interbank Offered Rate) se objavljuje svakoga dana u 11 časova prije podne. Objavljuje ih “Thomson Reuters”, a nadgleda Evropska bankarska federacija. Ima ih više, a najpoznatiji su tromjesečni, šestomjesečni i dvanaestomjesečni.
Tako se rate na kredite sa šestomjesečnim euriborom usklađuju dva puta godišnje, tj. 30. juna i 31. decembra. Tromjesečni euribor se usklađuje na svaka 3 mjeseca, 31. marta, 30. juna, 30. septembara i 31. decembara. Bankar
