BEOGRAD, Stabilnost kursa u ovoj godini biće, izgleda, u rukama guvernera centralne banke Srbije.
On će, u očiglednom nedostatku ozbiljnijeg priliva stranih investicija, domaću valutu morati da brani prodajom dijela deviznih rezervi. Sličan potez imao je i Šoškićev prethodnik, Radovan Jelašić koji je prodao više od 2,6 milijardi evra kako bi 2008. godine sačuvao dinar od propasti.
Stabilizacija kursa u utorak (srednja vrijednost je u srijedu 110,18 dinara za evro) je, kažu upućeni, kratkog daha. Naime, u ponedjeljak po podne centralna banka je deviznom tržištu ponudila čak 80 miliona evra, što je zadržalo veći rast evra. Pored toga, na aukciji u utorak država je prodala i 8,9 milijardi dinara vrijedne zapise, a koji će investitorima (među kojima je najviše banaka) donijeti godišnju zaradu od fiksnih (čak) 14,7 odsto. Psihološki su, u utorak, pomogle i dobre vijesti iz Brisela o dobijanju statusa kandidata za prijem u EU.
– Lani je NBS imala veću podršku u državnim zapisima, koje su banke-investitori kupovali zbog povoljne kamatne stope – kaže Ivan Nikolić, ekonomista. – Zato je bila i veća potražnja za dinarima i povoljniji kurs. Ove godine, međutim, tome se ne možemo nadati, jer je NBS smanjila svoju referentnu kamatnu stopu, pa je interesovanje za obveznice opalo.
Povoljnija situacija, kako kaže Nikolić, može da se stvori ukoliko bi NBS naglo podigao svoju kamatnu stopu, ali to s jedne strane znači ponovno zaoštravanje monetarne politike i poskupljenje kredita privredi, a posljedica je dobro poznata – manji privredni rast. S druge strane, država nema mnogo prostora za dalje zaduživanje emitovanjem obveznica, jer je javni dug previsok.
– Kurs će nastaviti da klizi, jer se nastavlja potražnja za devizama, kojih nema dovoljno na tržištu – ističe Nikolić. – Izvoznici će i dalje morati da plaćaju svoje račune prema inostranstvu, a kompanije da otplaćuju rate za kredite uzete van zemlje. Zasad nema naznaka da bi neka veća količina deviza mogla da uđe u zemlju, što bi bio dobar stimulans za naš kurs, kao i to da usljedi neka veća privatizacija. Trenutni nivo kursa ne ukazuje da nam prijeti veliki nalet poskupljenja, ali će sigurno biti povećanja cijena, pogotovo uvozne robe.
Štednja više vrijedi
– Neprodata serija državnih obveznica indeksiranih u evrima govori da banke investitori neće da ih kupuju po ponuđenoj kamatnoj stopi od 5,45 odsto – kaže Đorđe Đukić, prof. Ekonomskog fakulteta u Beogradu. – Istu kamatu mogu da dobiju i u domaćim bankama ukoliko štede, a bez rizika da svoje ulaganje neće naplatiti. Svaka veća kamata koju bi država ponudila ne bi bila dobra za našu otplatu duga, koji je veoma visok i uznemirujući. Novosti