BANJALUKA – Plasiranje lažnih i neprovjerenih informacija, kreiranje vijesti koje to u stvari nisu opremljenih šokantnim naslovima u dosluhu sa presdstavnicima vlasti, kreiralo je medijsko blato iz kojeg se može izaći samo zahvaljujući medijima koji rade pofesionalno i ukidanjem dotoka javnog novca onima koji služe kao propagandna mašinerija.
Ovo je zaključak trećeg i posljednjeg panela “Da li je baš sve vrijedno klika – kako plivati u medijskom blatu” ovogodišnje konferencije “Novinarstvo u regionu: Od sjaja do očaja” održanom u hotelu “Bosna” koju je organizovao Klub novinara Banjaluka i Fondacija Friedrih Ebert.
Urednik politike i ekonomije magazina Radar iz Srbije Milan Ćulibrk smatra da uprkos medijskom blatu ipak postoji potražnja za kvalitetnim novinarstvom.
“Poslije svega, ostaće mediji i ostaće autori kojima se vjeruje. Za 95 odsto onog što se danas naziva medijima u Srbiji, ne važi da su pravi mediji. Sve služi za pravljenje privida i propagande. Oni prave vijesti, oni ne izvještavaju i ne ispunjavaju funkciju koju mediji trebalo da rade. Oni kreiraju sagovornike i emisije i oni se samo smjenjuju. To je napravljeno da služi svrsi”, kaže Ćulibrk.
Kaže da postoji svakodnevna komunikacija između urednika pojedinih medija i dogovor šta je danas tema i koje su glavne poruke.
“Kada bi se zaustavio dotok javnog novca u te medije i kada bi prestalo da im se dodjeljuje posao preko javnog konkursa, sve bi to nestalo. Ne bi mogli ti programi da se sastoje od pet sati prenosa jutarnjeg programa”, kaže Ćulibrk.
Glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina kaže da se u Srpskoj za sada nije prenio način na koji funkcioniše većina medija u Srbiji.
“Mi zato imamo problem da shvatimo šta je istina među informacijama koje kod nas dođu iz Srbije, poput slučaja nestanka djevojčice Danke. Ovdje mediji, za sada, nisu otišli u pravcu u kojem ide Srbija ali pitanje je kada će neki medijski mogul odlučiti da preokrene situaciju. Kod nas se najviše čita hronika, ali ljudi definitivno čekaju potvrđenu informaciju. Kada napišete da je nešto potvrđeno, to će imati veliku čitanost. Čini mi se da kod nas ima još zdravog tkiva”, rekla je Arbutina.
Izvršni urednik Portala Novosti koji izdaje Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske Lujo Parežanin se osvrnuo na problem sa kojim su se suočili prije nekoliko sedmica pri sastavljanju nove Vlade ove države kada je Domovinski pokret zatražio od HDZ-a da im država ukine finansiranje kao uslov koalicionog sporazuma.
“Mi smo ipak dobro, mi živimo od fajta. Hrvatska ima problema ovog tipa, problema sa medijskim blatom, ali opet malo različito u odnosu na Srbiju. Razumijem poriv da se nešto nazove medijskim blatom, a vjerujem da su profesionalni mediji oni koji nas izvode iz njega. Nije dovoljno samo tačno prenošenje, nego je bitno i dobro pisanje. To zahtijeva dugotrajan rad i logistiku, žanrove, sporost i slojevitost”, rekao je Parežanin.
Viši asistent na Fakultetu političkih nauka Banjaluka Borislav Vukojević kaže da se ni ne može sve umotavati u benigne pojave i glamur, te da novinari moraju biti spremni za posao kojim će se baviti.
“Novinari moraju da shvate suštinu svog posla i da se ne zgražavaju viđenim, da nađu svoju poziciju u poslu i da na njoj rade profesionalno. Ako mi na fakultetu radimo jedno a u redakciji rade drugo, onda to nije dobro. Moramo da pripremimo studente na stvarnost. Najveći problem je da oni shvate da mi živimo u drugačijem vremenu. Njihovo poimanje medija je drugačije nego naše. Kada se bavimo novinarstvom, moraš da provjeravaš, da dokučiš šta je tačno, a ne u šta vjeruješ. Ako nisi za to spreman, nemoj time da se baviš”, kaže Vukojević.
CAPITAL: Andrijana Pisarević