BERLIN, Njemačka ima najveći privredni rast u posljednjih 20 godina, smanjena je i nezaposlenost, ali kada je riječ o povišicama plata Nijemci su na posljednjem mjestu u EU.
Kako objašnjavaju stručnjaci, neznatnu povišicu plate u Njemačkoj “proguta“ svake godine sve veća inflacija.
Da je Njemačka privredni motor EU, potvrđuje i činjenica da su upravo Nijemci ti koji su prvi u Evropi prebrodili svjetsku finansijsku i privrednu krizu. Ekonomija je stabilna, broj zaposlenih raste.
Stagnira jedino ono što je ujedno i najvažnije, a to su plate radnika. Rajnhard Bišpink sa Instituta za ekonomiju i sociologiju pri njemačkoj Fondacije “Hans Bekler” objašnjava:
“U prošloj godini ustanovili smo jednu manju povišicu plate zaposlenih. Međutim, ako se osvrnemo na neki duži vremenski period, vidjećemo da smo posljednjih deset godina imali sve manji i manji porast plata. To znači da zaposleni danas zarađuju manje nego prije deset godina, dakle u 2000. godini”!
Posljednji rezultati ankete Društva za istraživanje tržišta pokazala su da je rastuća inflacija uznemirila Nijemce. Tek šest odsto Nijemaca očekuje znatno poboljšanje plate, dok se velika većina plaši da će im povišica plate, zbog inflacije, biti svedena na nulu.
I zvanične statistike vlade pokazuju da je prosječna bruto plata od 2001. godine u stalnom porastu, međutim na krajnje niskom nivou – od 0,9 do 3,1 procenata.
Pozitivna strana je ta što je njemačka privreda, zahvaljujući ovako niskom procentu povišice radničkih plata, uspjela, bez relativno većih posljedica, da se izvuče iz krize. S druge strane, loša vijest za Nijemce je svakako ta da su drugi poslodavci u EU podizali plate svojim radnicima.
Najveći porast bruto plate zabilježen je posljednjih godina u Rumuniji sa rekordnih 56,3 odsto, potom u Španiji i Letoniji, Holandiji i Francuskoj, dok se Njemačka sa 22 procenta nalazi na posljednjem mjestu te tabele.
Njemačka privreda u vremenima besparice održana je upravo zahvaljujući neumornoj kupovini građana. Vlada je svojim programima za ublažavanje krize uspjela da zadrži broj nezaposlenih ispod četiri miliona i time je omogućila da građani i dalje, bez većeg razmišljanja, zarađeni novac ostavljaju u kasama njemačkih trgovina.
Ali, ako inflacija i dalje bude gutala neznatne povišice plata, njemački izlozi ostaće puni, a kese prazne.
Veće povišice nisu zabilježene ni kod njemačkih penzionera i korisnika socijalne pomoći. Kada su 2009. penzioneri dobili najveću povišicu u posljednjih deset godina od 2,4 do 3,4 odsto, a korisnici socijalne pomoći osam evra više u mjesecu, predsjednik stranke Liberala Gido Vestervele te povišice prokomentarisao je riječima da “ova povišica odgovara cijeni jedne kobasice sa majonezom, ali bez pomfrija”.