BEOGRAD, Trgovački rafovi pune se pojedinim artiklima u prosjeku četiri puta mjesečno. Za 180 dana, koliko dobavljači u ovom trenutku čekaju novac, trgovci zaradu obrnu više od 20 puta.
Ovim svježim, beskamatnim sredstvima pojedini maloprodavci pokrivaju druge dugove ili ga koriste za investicije, a proizvođači propadaju nemoćni da iskamče svoj novac i plate svoje već nagomilane račune.
Ovako proizvođači ocjenjuju trenutno stanje na tržištu i potvrđuju da je potpuno neizvesno kada će i kako izaći iz nelikvidnosti i kako će nastaviti da proizvode.
Iako nezadovoljni, mnogi koje su novinari “Politike” kontaktirali ne žele da upiru prstom u najveće dužnike, niti da otkrivaju iznose dugovanja i potraživanja.
Da li je riječ o prećutnom dogovoru ili ne, tek malo je onih koji su spremni da podjele ove podatke sa javnošću.
Potraživanja kompanije “Nektar” iznose milijardu dinara, polovina je dospjelih.
“Nektar u ovom trenutku nema dugovanja van rokova. Potraživanja su problem, jer je za naplatu dospelo više od 500 miliona dinara, a novca nema. Oko 20 odsto nam duguje najveći kupac – “Delta Maksi”, dok su najredovnije platiše “Merkator-S”, “Metro” i “Dis”, kaže Bojan Radun, direktor “Nektara”.
On napominje da su pregovori sa trgovcima o vraćanju dugova stalni i da nema razloga da im ne vjeruje.
“Činjenica je da trgovcima nisu refinansirani neki krediti i da su novac nadoknadili sredstvima dobavljača. To nije korektno, ali je najjeftinije”, objašnjava Radun.
Na pitanje da li se u pregovorima pominje mogućnost kompenzacija, on kaže u njihovom slučaju ne, jer su sirovine koje koriste u proizvodnji specifične.
U “Dunav hrana grupi” su potvrdili da imaju i dugovanja i potraživanja i da je prisutan problem nelikvidnosti, ali da oni ne žele da iznose podatke sa konkretnim brojkama.
Trgovci sa druge strane različito komentarišu okolnosti u lancu od proizvodnje do krajnjeg kupca. Dragan Filipović, direktor “Delta Maksi grupe”, kaže da su, u zavisnosti od robne grupe, rokovi plaćanja dobavljačima od 30 do 120 dana.
“Roba koja ima brz obrt, kao što su hljeb, mlijeko, novine ili cigarete plaća se u kraćim vremenskim intervalima, a roba sa sporijim obrtom, koja se duže zadržava na policama maloprodajnih objekata, nešto kasnije.
Rokovi plaćanja koji su dogovoreni sa dobavljačima na snazi su posljednjih deset godina i čak su sada kraći nego što je to bio slučaj ranije.
Treba istaći da “Delta Maksi” većinu robe prodaje svojim kupcima na odloženo plaćanje i do 90 dana, tako da se ti rokovi poklapaju sa rokovima plaćanja ka dobavljačima”, kaže Filipović.
On naglašava da je na tržištu velika nelikvidnost i veći je pritisak za plaćanje na sisteme kao što je “Delta Maksi”, jer je u pitanju jak i stabilan finansijski sistem koji uliva sigurnost i u saradnji sa svojim dobavljačima.
“Ako i dođe do kašnjenja, to dobija drugu konotaciju jer mnogi drugi sistemi danas ne samo da ne plaćaju redovno svoje obaveze, nego i propadaju, a samim tim obaveza postaje gubitak.
Osim toga, “Delta Maksi” kod svojih dobavljača učestvuje sa 20 odsto njihove ukupne prodaje, a taj podatak jasno ukazuje da ne može biti riječi o bilo kakvom ugrožavanju njihovog poslovanja”, zaključuje on.
Sastavni dio zvaničnog ugovora sa dobavljačima koji je na snazi posljednjih godina, prema njegovim rijčima, ima tačku u kojoj je moguće izvršiti i kompenzaciju za nastali dug, ali samo ako su oba partnera saglasna.
U dogovoru sa dobavljačima može im tako obezbediti pre svega određene sirovine u zamenu za obavezu plaćanja, po cijeni i kvalitetu koji je prihvatljiv.
“Taj iznos do sada nije prelazio 15 odsto ukupnih obaveza i nastavićemo da ga sprovodimo”, kaže on.
U sistemu “Merkator-S” kažu da bi bilo korektno da država jasno kaže koji trgovci duguju, jer nisu svi dužnici .
“Mi nemamo dospjelog, a neizmirenog duga. Valute su od sedam do 120 dana i ti rokovi se ne probijaju. “Merkator-S” izmiruje svoje obaveze na vrijeme. Mi imamo dužnike u veleprodajama, ali je i to u prihvatljivim okvirima”, kaže Stanka Čurović, direktor “Merkatora-S”.
Hrvatska “Idea”, kako je rečeno, ne iznosi podatke o dugovanjima i potraživanjima u javnost, pa to nisu učinili ni ovog puta, piše “Politika”.