BEOGRAD, Godišnja vrijednost javnih nabavki u Srbiji je oko četiri milijarde evra što je 15 odsto bruto nacionalnog dohotka, kaže Vensan Dežer.
Dežer, šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji, dodaje da je to mnogo novca i da je zbog toga korupcija u ovoj oblasti najveća.
“Srbija je na 83. mjestu od ukupno 178 zemalja po korupciji, što nije dobro, a u oblasti javnih nabavki ona je najzastupljenija”, kazao je Dežer.
Prema njegovim riječima, regulisanje oblasti javnih nabavki je veoma važno za Srbiju ako želi da postane dio EU, naglašavajući da u Upitniku EU Srbiji mora da odgovori na 26 pitanja iz ove oblasti.
Dežer je rekao da oblasti bezebjednosti, koncesije, javno – privatnog partnerstva i javno komunalnih preduzeća u Srbiji nisu još dobro pokrivene zakonom o javnim nabavkama i da očekuje da se to u narednom periodu riješi. On je naglasio i da treba da se se dograđuju i jačaju administrativni kapaciteti koji se bave javnim nabavkama.
Regionalni direktor Transparensi internešenela (TI) Mikloš Maršal kazao je da je na svjetskom nivou godišnja vrijednost javnih nabavki oko dva trilona dolara, naglašavajući da se zbog korupcije gubi do 25 odsto vrijednosti tih ugovora.
“Prema globalnim indikatorima TI koji omogućavaju poređenje među zemljama, Srbija se nalazi zajedno sa BIH na začelju u regionu u suzbijanju korupcije tokom posljednje tri godine”, kazao je Maršal.
Prema njegovim riječima, da bi se ostvario pozitivan napredak neophodna je veća transparetnost u radu državnih organa, a to se naročito odnosi na trošnje budžetskih sredstava. Bitan je i odnos države prema institucijama zaduženim za sprovođenje antikorupcijskih zakona i da na njihovom čelu budu dokazani profesionalci.
Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić kazao je da su rezultati istraživanja sprovedenog od 1. aprila do 30. juna ove godine pokazali da je sistem javnih nabavki u Srbiji umjereno uspješan kada je riječ o primjeni osnovnih odredbi Zakona o javnim nabavkama.
On je kazao da je to istraživanje pokazalo da se i dalje nedovoljno koriste zakonske mogućnosti za postizanje većih ušteda budžetskih sredstava. Prema riječima Nenadića, prosječan broj ponuda po tenderu bio je 3,3 dok je 2,7 ponuda u prosjeku bilo ispravno.
Istraživanja su pokazala, kakao je dodao, i da pri oglašavanju naručioci poštuju zakonske obaveze, ali ne i više od toga, kao i da imaju plan nabavki ali da ne planiraju na period duži od godine.
“Naručioci ne plaćaju sredstva obezbjeđenja, u sedam odsto nabavki je uložen zahtjev za zaštitu prava, a najmanje 12 odsto ponuđača kasni sa izvršenjem nabavke, dok 28 odsto naručilaca povremeno kasni sa plaćanjem”, kazao je Nenadić.
On je dodao da je istraživanje pokazalo i da interenet prezentacije koristi samo 18 odsto naručilaca i da 75 odsto naručilaca naplaćuje konkursnu dokumentaciju više od zakonski propisanih troškova.
Prvi sekretar ambasade Norveške u Srbiji Siri Andersen kazala je da su javne nabavke suština demokratije i da moraju da budu u središtu svih prioriteta, jer poreski obveznici za svoj novac moraju da dobiju najbolje. “Javne nabavke nisu problem samo jedne zemlje već je to problem šire međunarodne zajednice. Taj proces je podložan neprekidnim promenama, ali glavni problem kod svih je što se mnogo ugovora naročito u sektoru odbrane zaključuje izvan glavnih ugovora”, kazala je ona. Beta
