SARAJEVO, Savez samostalnih sindikata BiH pokrenulo je kampanju kojom Vladi Federacije BiH želi skrenuti pažnju na novi željeni iznos najniže plate koja bi bila 1.000 konvertibilnih maraka.
Savez samostalnih sindikata BiH je danas iznio razloge zašto najniža plata treba biti 1.000 KM. Prema anketi koju je Savez proveo, 53,4 posto ljudi starosti od 18 do 45 godina kaže da bi odlučilo ostati u BiH ako bi najniža plata bila 1.000 KM.
“S tim u vezi mi tražimo da Vlada FBiH u skladu sa svojim zakonskim obavezama, a nakon konstultacija s ekonomsko-socijalnim vijećem, donese zakon kojim se najniža zagarantovana plata definiše na 1.000 KM”, rekao je predsjednik Saveza Selvedin Šatorović.
Kako se navodi, to je jedina odluka koja može spriječiti egzodus mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, a Savez će kroz tok kampanje obilaziti radnike, preduzeća, firmi, stranke, akademske zajednice i vjerskih zajednica tražeći podršku za najnižu platu od 1.000 KM.
“Kada bi se poslodavci odrekli svog profita, platu od 1.000 ne bi bilo teško ostvariti. Prema Prijedlogu Zakona o porezu na doprinose i dohodak, poslodavac bi na platu od 1.000 KM trebao da zapravo uplati 1.900 KM. Smatramo da 24 godine nakon kraja rata radnici moraju imati dostojanstven život kroz dostojanstvenu platu. Trenutna situacija s potrošačkom korpom kaže da dvije osobe koje rade i imaju prosječnu platu mogu osigurati tek minimum za četveročlanu porodicu”, objašnjava šatorović.
On je obrazložio argument kroz statistiku koja kaže da je, prema optimističnim podacima, BiH od 2013. godine napustilo 200.000 osoba, a prema pesimističnim podacima taj broj iznosi 500.000.
“Ovakvo stanje ne može ostati. Prema procjenama Svjetske banke 1,7 miliona građana napusitlo je BiH u posljednjih 27 godina – dakle vrijeme je da se nešto uradi. Država je debelo naplatila odlaske i napuštanje građana BiH. Državlajnstva se odreklo oko 70.000 građana, a postupak košta oko 1.700 KM. To znači da je država na odlasku građana prihodovala 136 miliona konvertibilnih maraka što je apsurd”, tvrdi Šatorović.
Razlozi odlaska su, podsjeća čelnik Saveza samostalnih sindikata BiH, uvijek materijalne prirode i osjećaj nesigurnosti.
“U posljednje vrijeme može se čuti kako poslodavci žele povećati plate, ali ne mogu zbog velikih obaveza. istina je da su obaveze na plate u FBiH među najvišim u regionu, ali ne možemo sve gledati crno-bijelo. Naime, prema podacima FIA-e firme u FBiH su u 2018. godini ostvarile prihode veće od 49,5 milijardi konvertibilnih maraka, a to je više nego 2017. Profitabilno je poslovalo oko 15.699 firmi ili njih 68 posto čime je ostvareno tri milijarde čiste dobiti, što je opet povećanje za 5,2 posto u odnosu na 2017. i to sve pored tih visokih obaveza na plate. Taj novac tim firmama su zaradili radnici”, naglašava Šatorović.
S druge strane, posljendnji definisani minimalac je 406 KM, a više od 50 posto radnika u FBiH prima platu ispod 650 KM – dakle njih više od 260.000. FBiH je jedini dio Evrope koji nema zakosnki definisanu zagarantovanu najnižu platu rada. To je zaštitna kategorija koja će omogućiti dostojanstven život radnika. Klix.ba