piše Srđan Bjelić, rukovodilac Službe za poslovne korisnike i biznis rješenja u kompaniji Blicnet d.o.o. Banja Luka.
Ako niste još na poslu doživjeli kriznu situaciju, postoji veliki šansa da u jednom trenutku sigurno hoćete!
Barem nam je pandemija Korona ovo pokazala, jer niko nije ostao pošteđen u smislu rada i održavanja nesmetanih radnih procesa. Ova situacija pokazuje, da Krizni menadžment mora postojati u svakoj firmi, koliko god mi smatrali da je sve u našim rukama i da nema mjesta da nas nešto iznenadi, te sve krene u negativnom smjeru. Krizni menadžment je neophodan iz mnogobrojnih razloga, jer kriza može poprimiti razne oblike, koje će se odraziti na redovne procese našeg rada.
Uzmimo na primjer da Vam je neko hakovao cjelokupan radni sistem ili izbacio određen robni proizvod sa nedostatkom i tako zagušio čitavu proizvodnju! Potencijalnih poteškoća je mnogo, a naše je da budemo spremni za sve scenarije!
Upravljanje u kriznim situacijama, vrlo je kompleksno i specifično sa dozom odgovornosti u kojoj nemamo puno prostora za improvizaciju. Dobro poznavanje procesa mogućih kriza i sposobnost upravljanja sistemom, osnovni je zadatak svakog Kriznog menadžmenta.
Strukturalno posmatrajući, prvo što je neophodno, da imamo razvijenu svijest o tome da problem može iskrsnuti svakog trenutka i da niko nije zaštićen! Potencijalni scenariji saniranja problema moraju biti postavljeni u zavisnosti od branše u kojoj poslujemo tj. moramo imati tačno definisan plan u kojem možemo djelovati.
Prije nego što dođe do krize, firma mora da razmišlja, kako bi kriza mogla da utiče na zaposlene, procese rada, konzumente usluga i robe, dobavljače i cjelokupno radno okruženje naše firme.
Šta je najvažnije da znamo i da smo spremni?
Planiranje!
Unaprijed planirati je ključna poluga koje će nam sigurno pomoći i ovo je najvažnija aktivnost koju svi moramo imati spremni. Kratko ćemo se osvrnuti na pandemiju koja nas je zadesila. Niko nije pošteđen, potpuno nove okolnosti su nastupile, situacija u kojoj niko nije spreman da odgovori na adekvatan način jer sa svih strana pristižu udari, a naše je da odgovorimo adekvatno uz što manje gubitke, koliko je to izvodljivo u procesu poslovanja. Ovo je sigurno „najbolji“ primjer koji nas je mogao naučiti mnogo toga i još uvijek sve firme i velike korporacije rade pod okolnostima pandemije.
Osnovne karakteristike i procesi na koje smo dužni ispoštovati prije i u toku izbijanja krize:
- Spremnost za očekivanje krize u bilo kojem trenutku
- Razrađena potencijalna rješenja za suzbijanje i potpuno otklanjanje krizne situacije
- Iskrenost i transparentnost sa članovima Kriznog menadžmenta
- Definisan portparol (određena osoba) koja komunicira sa okolinom
- Informisanost zaposlenih o svim relevantnim informacijama
- Informisanost potrošača, konzumenata robe ili usluga o svim relevantnim informacijama
- Ažuriranje informacija nekoliko puta u toku dana i blagovremena povratna informacija zaposlenima
- Redovno izvještavanja na društvenim mrežama
- Raspodjela informacije sa jedne tačke iz firme
Slikovito posmatrajući, svaku krizu, možemo doživjeti kao brod na moru usred velike oluje. U ovakvim uslovima, na olujnom moru, kapetan odnosno menadžer treba promijeniti dosadašnji način vođenja firme, kako bi brod smjestio u sigurnu luku.
Ovdje posebno do izražaja dolazi posebna grupa radnika, osobe koje su spremne i sposobne djelovati pod stresom uz kompleksan rad, gdje iz svih pravaca pristižu udari, a pri tome da zadrži nivo samokontrole i profesionalnosti bez panike.
Često ovakva vrsta radnika, u standardnim okolnostima ne može se snaći jer doslovno postoje menadžeri za “mirno more” koji redovne procesne aktivnosti obavljaju uredno do trenutka eskalacije problema. Kod tačke dodira sa problemom, oni nisu u mogućnosti ponuditi i obezbijediti odgovarajuće rješenje i to je njihov zid do kojeg djeluju.
Prije nekoliko godina, svjetski skandal koji je uzdrmao automobilsku industriju, adekvatan je pokazatelj kako kriza utiče u ovom slučaju na svjetsku kompaniju-Volkswagen. Započeo je 2015. godine, kada je američka Agencija za zaštitu životne sredine (Environmental Protection Agency-EPA) izdala obavijest o kršenju Zakona o čistom zraku kod njemačkog proizvođača automobila Volkswagen.
Volkswagen je zbog dizel-skandala izgubio 26 milijardi eura tržišne vrijednosti i ugrozio cijelu industriju.
Višemjesečno komešanja, objave u novinama, padovi na berzi, pratile su ovu kompaniju koja je prinuđena duže vremena poslovati u skladu da kriznom situacijom. Do toga trenutka izbijanja krize, svi njihovi radni procesi, načina oglašavanja, marketing aktivnosti, stale su na stranu. Morali su se brzo konsolidovati i prilagoditi novonastaloj situaciju i bukvalno krenuti iz početka u ophođenju prema svojim klijentima i javnosti.
Uz modernom vremenu, brzo rastućim ekonomijama i tehnološkoj revoluciji, niko nije pošteđen potencijalne krize.
Odgovornost je na nama, sigurno da moramo biti spremni, suočiti se i planirati teške scenarije, a ukoliko ne dođe do eskalacije, nismo ništa izgubili.
Nezavisne novine