SARAJEVO, Na kraju 2018. godine na prostoru Federacije BiH funkcionisalo je ukupno 1.728 registrovanih korisnika javnih sredstava, što je za 69 manje nego 2017. godine, ali za 100 više nego godinu ranije.
Prema podacima iz izvještaja Finansijsko-informatičke agencije (FIA), vrijednost imovine kojom raspolažu korisnici javnih sredstava u Federaciji BiH, kao i vrijednost prihoda koji su ostvarili bilježi trend porasta.
Vrijednost prihoda, koju su korisnici javnih sredstava u Federaciji BiH ostvarili u 2018. godini iznosila je više od 5,27 milijardi KM, što je za približno 343 miliona KM više nego godinu ranije.
U strukturi ostvarenih prihoda u periodu 2016-2018 dominiraju prihodi od poreza, doprinosa, dok se udio drugih prihoda zadržava na nivou od približno četvrtine ukupne vrijednosti prihoda. Ukupni ostvareni prihodi, kao i prihodi od poreza, doprinosa u posmatranom periodu bilježe rast, praćeno blagim rastom učešća prihoda od poreza, doprinosa u ukupnim ostvarenim prihodima.
Za korisnike javnih sredstava, navode iz FIA-e, ostvarivanje viška prihoda nad rashodima (uglavnom) nije primarna zadaća niti strateška orijentacija. Njihov finansijski rezultat se posmatra i vrednuje u kontekstu efikasnosti ostvarivanja šire društvene misije koja im je povjerena. Ipak, bitno je iskazati i ovaj aspekt njihovog funkcionisanja. Naime, približno 30 posto od ukupnog broja aktivnih korisnika javnih sredstava u BiH u 2018. godini je ostvarilo nešto više od 630 miliona KM viška prihoda nad rashodima. Sa druge strane, 941 korisnik javnih sredstava u posljednjoj godini je poslovao sa viškom rashoda nad prihodima, ukupne vrijednosti od 2,5 milijardi KM.
Broj zaposlenih u pravnim subjektima koji koriste javna sredstva u Federaciji BiH bilježi generalni trend rasta, sa 71.273 u 2016. godini, preko 70.432 zaposlena u 2017. godini, na 71.490 zaposlenih na kraju 2018. godine. Procentualno iskazano, radi se o rastu broja zaposlenih od 0,3 posto u cjelokupnom posmatranom periodu, odnosno 1,5 posto u posljednjoj godini. Troškovi zaposlenih blago rastu u posmatranom periodu i nalaze se na nivou od nešto manje od 1,7 milijardi KM (1,62 milijardi KM u 2016, 1,64 milijardi KM u 2017. i 1,69 milijardi KM u 2018. godini).
– Iako pravni subjekti korisnici javnih sredstava nemaju za cilj ostvarivanja profita, nego ispunjavanje šire društvene misije, kako dodaju iz FIA-e, razvijeni su specifični pokazatelji njihove poslovne i finansijske performanse. Naravno, prilikom interpretacije ovih pokazatelja, posebno treba voditi računa o tome da finansijska uspješnost nije cilj djelovanja korisnika javnih sredstava, nego je to široka društvena misija, najčešće propisana zakonom i podzakonskim aktima. Zato i pokazatelji uspješnosti ne mogu biti tumačeni na isti način kao kod privrednih društava, pa čak niti na isti način kao za udruženja i fondacije – navode iz FIA-e.
Minimalni set pokazatelja koji se mogu iskazati na osnovu finansijskih izvještaja korisnika javnih sredstava odnosi se na kategorije likvidnosti, solventnosti, autonomnosti, te operativne uspješnosti.
Slično kompanijama, te udruženjima i fondacijama, korisnici javnih sredstava trebaju održavati adekvatan nivo likvidnosti, tj. sposobnosti da tekućim sredstvima izmiruju (dospjele) kratkoročne obaveze. Prvi u nizu aspekata funkcionalne performanse, sličan onome za privredna društva, jeste pokazatelji likvidnosti – tekući omjer.
Korisnici javnih sredstava u Federaciji BiH, sudeći po predstavljenom pokazatelju, održavaju minimalni nivo likvidnosti. Ipak, obzirom na stabilnost novčanih tokova kojima upravljaju, ovakav trend pokazatelja likvidnosti ne predstavlja jednako opterećenje, kao što je slučaj sa privrednim društvima.
Dugoročna finansijska stabilnost, uopšteno, mjeri se pokazateljima omjera zaduženosti. Korisnici javnih sredstava (u načelu) su neprofitne organizacije, sa stabilnim novčanim tokovima, tako da i veći omjer zaduženosti ne narušava dugoročnu stabilnost.
Naposlijetku, slično privrednim društvima, te udruženjima i fondacijama, operativna efikasnost korisnika javnih sredstava ogledaće se u pokazateljima uštede, finansijskog rezultata i troškova zaposlenih.
Iz FIA-e dodaju da omjer troškova zaposlenih (udio plaća i naknada zaposlenih u ukupnih rashodima) blago opada kroz posmatrani period, sa 21,58 posto u 2016. godini, preko 21,33 posto u 2017. godini, na 20,63 posto u 2018. godini.
Finansijsko-informatička agencija osnovana je Zakonom o finansijsko-informatičkoj agenciji, da obavlja zadaću uspostave i upravljanja poslovnim registrima, te njihovog pretvaranja u vrijedne informacije i znanja, neophodne za donošenje kvalificiranih i blagovremenih makroekonomskih odluka.
Međutim, tradicija Finansijsko-informatičke agencije znatno je duža, i seže u vrijeme u kojem je funkcionisala Služba društvenog knjigovodstva, zatim Zavodi za platni promet, te naposlijetku Agencija za finansijske, informatičke i posredničke usluge Sarajevo i Agencija za pružanje financijskih, informatičkih i posredničkih usluga Mostar, čiji je FIA pravni i funkcionalni sljednik.
Djelokrug poslova FIA-e vrlo je širok. U središtu se nalazi uspostavljanje i upravljanje poslovnim registrima, ali pored toga, FIA organizira obradu i kontrolu finansijskih izvještaja, vodi registar računa pravnih subjekata i pregled njihovih dugovanja, radi ocjenu poslovnog boniteta, vrši prodaju federalnih taksi i mjenica, radi verifikaciju stare devizne štednje, te kreira izvještaje i statističke preglede.
Pored usluga za poslovni sektor, FIA obrađuje podatke iz različitih izvora, osiguravajući njihovo povezivanje i višenamjensku upotrebu, za analitičke potrebe u ministarstvima i vladinim službama. Fena
