BEOGRAD, Od juna, ukoliko se donesu odgovarajući propisi, i građani Srbije će moći da kupuju stanove na lizing. Potrebno je izmjeniti Zakon o finansijskom lizingu i određene poreske odredbe. Omogućavanje našem stanovništvu da do krova nad glavom dođe na lizing, pomoglo bi građevinskoj industriji, a i uticalo bi na pojeftinjenje stambenih kredita.
Zasada, kod nas stanovništvo na lizing kupuje najviše automobile, a firme kamione, autobuse, opremu i mašine, dok, na primer, u Hrvatskoj već više od decenije mogu da se uzimaju i nekretnine. Na lizing se svuda u svijetu najviše uzima poslovni prostor, a znatno manje stanovi i kuće.
Razlika između kupovine stana ili kuće na lizing i stambenog kredita ogleda se u tome što je u prvom slučaju procedura kraća i potrebne su manje garancije nego kod klasičnih stambenih zajmova. Hipoteka se ne stavlja, već se praktično uzima nekretnina u zakup, tako da bi mnogi građani, koji nemaju mogućnosti da daju zalogu, mogli da riješe svoj stambeni problem.
Nerješeno je pitanje ko će plaćati porez na imovinu – ističe Bojan Baša, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije lizing kompanija Srbije. Zasada je problem to što postoji PDV na lizing- -naknadu, odnosno kamatu, dok kod kredita toga nema. Ako želimo da lizing postane konkurentan, neophodno je ukinuti PDV na lizing-naknadu i izjednačiti lizing sa kreditom, kao što je slučaj sa zemljama u našem okruženju. Zatim, ako bi klijent želio da nakon isteka ugovora, odnosno isplatom poslednje rate, postane vlasnik nekretnine, po trenutno važećem zakonu to ne može.
U Hrvatskoj, pored kupovine automobila i mašina, na lizing mogu da se uzimaju i stanovi, kuće, apartmani, poslovne zgrade, skladišta, hoteli, šoping centri. Zavisno da li je u pitanju operativni ili finansijski lizing, rok otplate je od deset do 15 godina ili od dvije do 15 godina. Učešće je 25 odsto. Kamate iznose oko osam odsto. Večernje novosti