BANJALUKA, SARAJEVO – Analizirajući nedavne poslovne rezultate telekomunikacijskih operatera u Bosni i Hercegovini, primjećuje se značajan rast dobiti kompanije M:tel u prvom kvartalu 2024. godine, dok se drugi telekomunikacijski operatori suočavaju se sa izazovima.
S obzirom na nedavno objavljene rezultate o značajnom rastu dobiti kompanije M:tel u prvom kvartalu 2024. godine, željeli smo detaljnije istražiti poziciju i uspješnost drugih telekomoperatera koji su u Bosni i Hercegovini.
Upite o ovoj temi poslali smo „BH Telecomu“ i „HT Eronetu“, ali odgovor nismo dobili.
Prema objavljenim podacima, M:tel je zabilježio dobit od 17,6 miliona KM, što predstavlja rast od 2,5 miliona KM ili 16,92 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Nadalje, ukupni prihodi M:tela iznosili su 121,2 mliona KM, što je povećanje od 8,75 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, dok M:tel bilježi kontinuirani rast, drugi telekomunikacijski operatori suočavaju se s izazovima.
BH Telecom, najveći telekomunikacijski operater u zemlji, doživio je pad dobiti u 2023. godini. Prema objavljenim finansijskim izvještajima, dobit BH Telecoma Sarajevo pala je za 12,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je nastavak trenda pada dobiti od 2021. godine.
Uprkos tome što je povećao ukupne prihode za četiri odsto, „BH Telecom“ se suočava sa većim rashodima, posebno u području troškova plata i ostalih ličnih primanja koji su zabilježili rast od 9,8 odsto.
Prema objavljenim podacima, m.tel i Eronet lani bilježe rast poslovanja, dok je BH Telecom godinu završio s padom dobiti. Ovi podaci sugerišu da BH Telecom nije uspio u potpunosti iskoristiti potencijalne prihode kako bi održao stabilnu dobit.
S druge strane, kompanija M:tel ostvarila je značajno povećanje dobiti za više od 250 miliona KM u 2023. godini. Njihova dobit, isključujući vanredne prihode od prodaje antenskih stupova, iznosila je 93,41 miliona KM, što je povećanje od 13,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovi rezultati ukazuju na uspješnu strategiju rasta i profitabilnosti M:tela.
Javno poduzeće HT Mostar takođe je ostvarilo značajnu dobit od 1,42 milion KM u 2023. godini, gotovo udvostručivši svoje finansijske rezultate u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje ukupnih prihoda za oko 3,2 odsto dodatno potvrđuje pozitivni trend poslovanja ovog operatera.
U svjetlu ovih informacija, jasno je da M:tel dominira tržištem telekomunikacija u BiH, dok drugi operateri poput BH Telecoma suočavaju se s izazovima u održavanju stabilne dobiti.
Važno je da BH Telecom i ostali operateri pažljivo analiziraju svoje poslovne strategije i prilagode ih promjenama na tržištu kako bi osigurali dugoročnu konkurentnost. I kako bi na kraju krajeva građani imali opcija i nastavili vjerovati im. BosnaInfo
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Možda drugi nemaju toliku dobit jer ulazu u infrastrukturu a neko samo skida kajmak.
Ako se ulaže u infrastrukturu iz dobiti to se prikazuje u bilansima. Ne mora se dobit isplaćivati kao dividenda. Može se dobit zadržati u akcionarskom društvu a istovremeno podijeliti dividenda izdavajući nove akcije. Dobiju se akcije u iznosu dividende umjesto dividende u kešu. Takvo riješenje je nekad dosta bolje umjesto isplate dividende u kešu. Naprimjer sad je Mtel trebao umjesto dividende u kešu isplatiti dividendu u novim akcijama. Tako bi Mtelu ostao keš da smanji tekuće obaveze kao i obaveze na koje plaća visoku kamatu. Akcionari bi dobili opet 50% dobiti kao dividendu ali ne u kešu već u Akcijama ili dio u kešu a dio u akcijama. Mislim da bi takav način u ovoj situaciji najbolje odgovarao, Mtelu, svim akcionarima kao i samom tržištu kapitala. Glupo je imati ogromnu neraspoređenu akumiliranu dobit a nezadovoljne akcionare. Te dovoditi u sumnju sve pa i učesnike na tržištu kapitala. Dajući dividendu u akcijama nikakve štete nema po Mtel a korist je višestruka.
dividenda u akcijama nema smisla, jer stvara “dillution”. Ista vrijednost preduzeća se podijeli na veći broj akcija, pa je svaka manje vrijedna, proporcionalno postotku povećanja broja akcija.
TLKM je na početku imao oko 260 mil emitovanih akcija, pa je u prvih par godina taj kapital povećao do 491 mil akcija, emisijom dividendnih akcija.
Teoretski gledano, zadržavanje dobiti bi trebalo povećati cijenu akcija, kao što bi emisija dividendnih akcija umanjila vrijednost akcija. Ali nijedno od toga ne mora nužno da se manifestuje na cijenu akcije. Konačnu valorizaciju bi dalo tržište. Koliko se sjećam, svojevremene emisije dividendnih akcija nisu nimalo uticale na smanjenje vrijednosti samih akcija, čak naprotiv. Suština je da investitori prepoznaju da se dobit “isplaćena” u akcijama umjesto u novcu, pravilno ulaže u budući rast prihoda i dobiti i/ili smanjenje troškova. Ovako, dobit zadržana u neke rezerve, bez jasnih pokazatelja zašto, i kakav će to imati efekat na buduće poslovanje, uliva dodatno nepovjerenje kod investitora, jer se Uprava (čitaj Trivan) više bavi samohvalisanjem i samopromovisanjem, nego što buduće planove i potencijalne efekte kvalitetno komunicira prema akcionarima. A kad akcionari vrednuju kompaniju samo prema veličini trenutne isplaćene dividende, znači da dugoročno ne vjeruju u njen prosperitet i perspektivu. I sigurno bi voljeli da dobiju makar i dividende akcije, nego da se nadaju da će zadržana dobit poboljšati poslovanje, što bi se reflektovalo na rast cijene akcije.
Što se tiče poslovanja svih operatora, dva su osnovna parametra na ovom “ograničenom” tržištu. Prvi je rast prihoda kao posljedica većih cijena, odnosno inflacije. Drugi je smanjenje broja stanovnika. U takvom okruženju je očigledno da je TLKM uspješniji od BH Telekoma i Eroneta.