BANJALUKA – Cijena operacije katarakte na Univerzitetsko – kliničkom centru Republike Srpske zavisi od metoda operacije, a iznosi 1.050 KM – 1.500 KM za neosigurane pacijente, dok osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske plaćaju samo participaciju za bolnički dan po danu hospitalizacije u iznosu od 11 KM, ukoliko nisu oslobođeni plaćanja participacije.
Cijena klasične operacije suznih kanala na UKC RS je 3.400-3.500 KM za neosigurane pacijente, a osiguranici FZO RS plaćaju participaciju koja iznosi 10% od cijene usluge plus participacija za bolnički dan po danu hospitalizacije u iznosu od 11 KM, ukoliko nisu oslobođeni plaćanja participacije.
Na UKC RS ove operacije su rutinske i UKC posjeduje svu opremu kojom se operacije realizuju, potvrđeno nam je iz ove ustanove.
Međutim, bez obzira na to, veliki broj pacijenata se žali kako se ne operišu na UKC-u, nego u privatnoj zdravstvenoj ustanovi “Medikolaser” iz Banjaluke, iz razloga što ih doktor specijalista zaposlen na Klinici za očne bolesti UKC-a Nenad Macanović upućuje na operativne zahvate u tu zdravstvenu ustanovu.
Na nalazima koji su u posjedu InfoVeze, vidljivo je da Macanović brojne pacijente šalje na operativne zahvate u „Medikolaser“, a jedan od razloga se može tražiti i u činjenici da i sam radi u ovoj ZU, jer mu je, kako saznajemo, radno vrijeme na Klinici za očne bolesti samo 4 sata (iz privatnih razloga poznatih redakciji našeg portala).
Načelnica Klinike za očne bolesti takođe zaposlena u „Medikolaseru“
Interesantno je da je za slanje pacijenata u privatne ZU potrebno minimalno tri potpisa drugih doktora sa klinike, pa se tako gotovo uvijek na nalazima mogu naći i potpisi Macanovićevih kolega: dr Saše Smoljanović Skočić, dr Dejana Vojčića (radi operacije strabizma) i spec. oftalmologa i načelnice Klinike dr Milke Mavije.
Izvor InfoVeze sa UKC-a pojašnjava i da su svi navedeni doktori, pored UKC-a, takođe zaposlenici i u „Medikolaseru“.
„Operacije u „Medikolaseru“ se rade preko Fonda zdravstvenog osiguranja, odnosno na uputnicu, a ne rade se na Univerzitetsko – kliničkom centru iako UKC ima sve uslove da radi te vrste operacija i veliki broj tih operacija spada u rutinske. Svi doktori koje ste nabrojali rade na navedenoj privatnoj ZU, a Macanović pacijente direktno šalje iz ambulante na Klinici za očne bolesti, dok ih dočekuje u „Medikolaseru“, jer poslije 11 časova odlazi tamo na posao. Ostali u „Medikolaseru“ rade u poslijepodnevnim časovima“, navodi naš izvor.
Iako na ovaj način pacijenti u većini slučajeva nemaju dodatne troškove, štetu ipak trpi UKC, jer Fond zdravstva RS, umjesto UKC-u, operacije plaća privatnoj ZU po cijenama koje su navedene na početku teksta.
Našoj redakcija se javila i šeszdesetogodišnja pacijentkinja M.S. iz Zvornika, koja kaže da je od strane Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske upućena na pregled i operaciju očiju u Banjaluku, ali da ju je Nenad Macanović poslao u „Medikolaser“, što je odbila da uradi.
„Inače se pacijenti ne žale na postupanje ljekara, ali ja sam to željela, a poslala sam žalbu čak i ministarstvu! Nisam vidjela nikakav razlog da operaciju radim kod istog doktora, samo u privatnoj medicinskoj ustanovi, iako su mi iz Fonda rekli da se operacija radi na UKC-u i da su svi troškovi pokriveni od strane Fonda“, kaže ova pacijentkinja.
Za stav smo pitali i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, a na pitanja koji su uslovi Fonda koje moraju da ispune privatne medicinske ustanove da bi se istim platile oftalmološke operacije osiguranika i da li je dozvoljeno da doktori/specijalisti sa javnih medicinskih ustanova na operacije šalju pacijente u privatne medicinske ustanove gdje su zaposleni, Darija Filipović – Ostojić iz Odjeljenja za odnose s javnošću Fonda zdravstva Republike Srpske kaže da Fond prema svima ima jednake uslove i da za drugo pitanje kontaktiramo rukovodstvo UKC-a.
„Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske finansira zdravstvene usluge ustanovama sa kojima ima potpisane ugovore za konkretne zdravstvene usluge, pod jednakim uslovima kako za privatne tako i za javne. I sam princip ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama jednak je za privatne i za javne zdravstvene ustanove“, tvrdi Filipović – Ostojić i dodaje da za ponašanje zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama treba pitati rukovodstvo tih zdravstvenih ustanova.
To smo i uradili, a u odgovoru koji smo dobili od službe za odnose s javnošću UKC-a, kristalno je jasno da oni ne vide ništa sporno u ponašanju dr Macanovića i drugih doktora sa Klinike za očne bolesti i da, stajući u odbranu dr Macanovića, opravdavaju njegov rad.
„Polazeći od činjenice da je sve veći broj pacijenata koji zahtijevaju zbrinjavanje i pružanje usluga u oblasti oftalmologije u Ustanovi, kako postoji mogućnost da se pojedine zdravstvene usluge iz navedene oblasti nesmetano obavljaju u privatnim zdravstvenim ustanovama, bez bilo kakvog dodatnog finansijskog opterećenja za pacijente, a sa dodatnim rasterećenjem za najveću zdravstvenu ustanovu u Republici Srpskoj, nema smetnja da se pacijenti upute na pružanje određenih usluga u bilo koju privatnu zdravstvenu uslugu sa kojom je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske zaključio ugovor, pa samim tim nema smetnje da se pacijenti upućuju upravo u pomenuti Medikolaser“, navode sa Paprikovca.
Interesantno je i to da iz UKC-a kao bitno napominju da je dr Nenad Macanović dugododišnji radnik UKC-a i vrlo iskusan ljekar kada je u pitanju konzervativni i hirurški pristup liječenju pacijenata, ali na pitanje da li vide išta sporno i da li su, shodno tome, preduzeli mjere za sankcionisanje Macanovića jer je zaposlen i u „Medikolaseru“, nisu odgovorili.
Međutim, kako redakcija InfoVeze saznaje, od trenutka kada smo UKC-u 19.12. prošle godine poslali prvi upit vezan za rad zaposlenih na Klinici za očne bolesti, pa sve do trenutka objave ovog teksta, niti jedan pacijent sa Klinike nije upućen u “Medikolaser”.
Advokat Jovana Kisin za InfoVezu objašnjava da je postupanje Macanovića i kompanije sa UKC-a u kojem ljekari sa Klinike za očne bolesti upućuju pacijente u privatnu ZU u kojoj su takođe u radnom odnosu, djeluje u potpunosti regularno.
„Slanje pacijenata u privatne klinike je takođe opravdano ukoliko UKC nije osposobljen da vrši određene medicinske zahvate kao i u slučajevima kada se dugo čeka na određenu operaciju i sl. Osim ova dva slučaja, ne bi trebalo da postoji niti jedan drugi razlog da se pacijenti upućuju u privatne zdravstvene ustanove”, objašnjava Kisin.
Ipak, kako tvrdi, ukoliko se opisane radnje pogledaju sa aspekta finansiranja javnih ustanova i raspolaganjem budžetskih sredstava, vrlo brzo se može zaključiti da se ovakvim djelovanjem nanosi ogromna materijalna šteta UKC-u, a samim tim i budžetu RS.
„Naime, ukoliko na primjer, UKC obavi 100 operacija, on će tih stotinu operacija fakturisati FZO i naplaćena sredstva preusmjeravati u svoje rashode, ali ako se tih stotinu operacija preusmjeri na privatne ZU onda će troškove obavljenih operacija ispostaviti ZU i to će biti profit i zarada privatne ZU, a UKC će, zbog nedostatka fakturisanih usluga imati manjak u svom budžetu koji će nadoknaditi iz budžeta RS tj. od građana Republike Srpske, čime se direktno nanosi šteta budžetu UKC, samim tim budžetu RS, a oni koji su prouzrokovali ovakve štete sebi i vlasniku privatne ZU stvaraju protivpravnu imovinsku korist, što predstavlja zloupotrebu službenog položaja propisanu u čl. 315. Krivičnog zakonika RS.”
Iz organizacije Transparency International poručuju da se ovdje više radi o integritetu samih zaposlenih, nego o kršenju propisa.
„Pacijenti ne ispaštaju jer to svakako plaća Fond zdravstvenog osiguranja, međutim, tu dolazimo do, pretpostavljam, nekog dogovora između vlasnika privatne klinike i doktora zaposlenih na UKC-u, kako bi Fond u konačnici novac isplatio privatnoj klinici, a ne UKC-u. Doktorima je dozvoljeno da rade u privatnim ZU uz odobrenje menadžmenta i tu dolazimo do upitnog integriteta samih zaposlenih na UKC-u, što je individualna stvar. Jasno je da je potrebno nešto u zakonu izmijeniti, jer u odnosu privatnih i javnih ZU, nažalost, javne ustanove uvijek ispaštaju. Još na to kad imamo doktore koji su spremni da izvlače novac iz javne ZU i proslijeđuju ga u privatnu, problem se pojačava“, ocjenjuje Emsad Dizdarević iz TI. InfoVeza/Stefan Blagić