Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Javna preduzeća u budžet uplatila samo 14,5 od planiranih 100 miliona KM  

    20. Juna 2025. — 16:06

    Potvrđeno: „Pavgord“ kupio „ArcelorMittal“ u Prijedoru i Zenici

    20. Juna 2025. — 15:44

    Pročitajte koji vrtići su potpisali ugovor o subvencijama sa gradom Banjaluka

    20. Juna 2025. — 15:06

    Nakon ostavki dvojice direktora radnici IRB-a idu na sistematski

    20. Juna 2025. — 15:04
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46

    Prekinuto istraživanje i vađenje nafte na jedinom nalazištu u BiH

    21. Juna 2025. — 10:04

    Cijene nafte pale nakon višednevnog rasta

    21. Juna 2025. — 08:17

    Cijene naftnih derivata ponovo skaču, distributeri već najavili vrtoglavi skok

    20. Juna 2025. — 09:35

    Investitori tu defnazivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Svjetske berze pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku

    22. Juna 2025. — 13:36

    Profesije koje u Njemačkoj donose platu veću od 100.000 evra godišnje

    22. Juna 2025. — 08:01

    Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

    21. Juna 2025. — 11:12

    Investitori tu defnazivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

    21. Juna 2025. — 11:12

    Beogradski div velikom akvizicijom ulazi na sarajevsko tržište

    13. Juna 2025. — 08:12

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38

    Njemačka želi carine na jeftine pakete iz Kine

    21. Juna 2025. — 16:26

    EU zabranila kineskim kompanijama učešće na tenderima za medicinsku opremu

    21. Juna 2025. — 13:13

    Proizvodi sa nula posto marže nevidljivi u marketima: Šulićeva kampanja više marketing nego pomoć građanima

    20. Juna 2025. — 14:04

    Potrošačka korpa dostigla 3.178 KM

    15. Juna 2025. — 11:30

    Grčka uvodi novi namet za goste od 1. jula

    21. Juna 2025. — 15:20

    Koliko zarade sezonci u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj

    18. Juna 2025. — 09:31

    Hrvatska gubi turiste zbog previsokih cijena

    17. Juna 2025. — 15:38

    Crna Gora u trci za najpoželjniju destinaciju

    16. Juna 2025. — 09:00

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46

    Izvoz iz BiH procentualno raste više od uvoza

    21. Juna 2025. — 14:19

    Prekinuto istraživanje i vađenje nafte na jedinom nalazištu u BiH

    21. Juna 2025. — 10:04

    Cijene nafte pale nakon višednevnog rasta

    21. Juna 2025. — 08:17
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    SAD: Svakog dana 1000 novih milionera

    19. Juna 2025. — 09:50

    Italija zabranjuje mobilne telefone srednjoškolcima

    17. Juna 2025. — 09:59

    Gradi se najveće plutajuće naselje u Evropi

    16. Juna 2025. — 08:02

    Organsko povrće na vodi i bez grama hemije

    14. Juna 2025. — 12:50

    One su same stvorile svoje bogatstvo: Ovo su najbogatije žene svijeta

    22. Juna 2025. — 15:38

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46

    Svjetske berze pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku

    22. Juna 2025. — 13:36

    Kina, Indija, Rusija i partneri osnivaju međunarodnu robnu berzu

    22. Juna 2025. — 11:11
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Možemo li vjerovati umjetnoj inteligenciji?

Možemo li vjerovati umjetnoj inteligenciji?

Darko MomićDarko Momić30. Augusta 2023. — 09:10Nema komentara3 minute čitanja

SARAJEVO – Aplikacije zasnovane na A.I. (umjetnoj inteligenciji) već su duboko ušle u naše živote i sve više će ih oblikovati u budućnosti, čak i u osjetljivim područjima kao što je medicina.

Ali A.I. otvara i velike mogućnosti u proizvodnji hrane i drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo, te već sada može učiniti proizvodnju ekonomičnijom. No, da li su procesi koje kontroliše A.I. pouzdani i jesu li proizvodi koji su razvijeni pomoću umjetne inteligencije bez rizika?

1. Kontrola kvaliteta i sigurnost hrane – S jedne strane, A.I. omogućava precizno praćenje porijekla sirovina što poboljšava transparentnost. S druge strane, lako otkriva potencijalne zagađivače i nedostatke u proizvodu čime ne samo da poboljšava kvalitetu, već i smanjuje rizik od mogućih bolesti koje se prenose hranom.

2. Manje otpada od hrane – A.I. može analizirati obrasce i obim kupovine i potrošnje, lične preferencije kao i osobine datih kultura i tržišta. Na osnovu podataka može ponuditi kupcima personalizirane prehrambene proizvode i usluge, smanjujući šanse za nepromišljenu kupovinu. Drugim riječima, bit će manje hrane za bacanje što će značajno smanjiti ogromne količine otpada od hrane.

3. Razvoj proizvoda – Umjetna inteligencija može generirati nove recepte na osnovu sastojaka i profila ukusa uzimajući u obzir sve kodove i propise čime se osigurava sigurnost hrane kao i odličan ukus. Nedavno je HELL u potpunosti razvio energetski napitak uz pomoć A.I., optimalno formulirajući njegove sastojke u svim aspektima – regulativu, funkciju, iskustvo ukusa – pa čak i probajući napitak koji je kreirala.

4. Efikasnost – A.I. optimizira pakovanje, skladištenje i transport. Može pomoći u smanjenju troškova transporta i vremena isporuke poboljšavajući korištenje sredstava. Također uzima u obzir faktore kao što su promjene u putevima i vremenskim uslovima prilikom planiranja transportnih ruta.

5. Rekordna brzina inovacije – A.I. je sposobna za nevjerovatno brzu obradu i analizu podataka što omogućava kompanijama da brzo razviju i lansiraju nove proizvode. Dok je u prošlosti za razvoj novog proizvoda trebalo 1-2 godine, danas se taj proces svodi na nekoliko sedmica, a u nekim slučajevima i dana.

Uobičajeno pitanje koje se javlja kada se koristi A.I. je odgovornost programera i korisnika. Do sada se ovaj problem najčešće pojavljivao kod automobila koji samostalno voze: na primjer, ko je odgovoran ako automobil koji samostalno vozi izazove nesreću, proizvođač automobila ili programer?

Vrlo je važno razumjeti da umjetna inteligencija, baš kao i kompjuter, radi samo ono što joj čovjek kaže, tako da ako zahtjev ili instrukcija nisu pravilno usmjereni, možda ishod neće biti dobar. Zbog toga je potreban okvir koji utvrđuje odgovornosti i rukovodioca i A.I. Kao konkretan korak u tom pravcu, Evropski parlament je usvojio prvi sveobuhvatni set pravila za upravljanje A.I. rizicima u junu 2023., nakon dugih konsultacija koje su prethodile.

Sigurnost, međutim, ne znači samo pouzdanost proizvoda u slučaju robe razvijene uz pomoć A.I., već i zaštitu njegovog dizajnera i distributera. Procesi i alati koje je predložila A.I. moraju se tretirati kao da ih je razvilo ljudsko biće ili tim ljudi, zaštićeni na isti način kako u digitalnom tako i u fizičkom prostoru, kao da su prethodno razvijeni na standardni način.

U prošlosti su, na primjer, recepti i formule bili pažljivo zaključani, a tajne su se prenosile s oca na sina bez pisanog materijala. Ovo se nije promijenilo ni danas, te sa samo ograničenim pristupom, duplikat se često pohranjuje u strogo čuvanom trezoru. Jedina razlika je u tome što nije na papiru već na mediju za prenos podataka.

Pridržavajući se najstrožih sigurnosnih principa, mnoge kompanije širom svijeta sada koriste umjetnu inteligenciju i tehnologije strojnog učenja kako bi proizvele odlične, visokokvalitetne proizvode zasnovane na još kontroliranijim pristupima s više podataka i više kriterija.

A.I. umjetna inteligencija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakThai Airways prodaje cijelu flotu Airbusa A380
Sljedeći članak Stanivuković mijenja sistematizaciju da odblokira Službeni glasnik

Povezani članci

FINANSIJE 03 minute čitanja

Investitori tu defnazivi, pala cijena zlata

POSAO 04 minute čitanja

One su same stvorile svoje bogatstvo: Ovo su najbogatije žene svijeta

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Javna preduzeća u budžet uplatila samo 14,5 od planiranih 100 miliona KM  

20. Juna 2025. — 16:0612 minute čitanja

BANJALUKA – Budžetom Republike Srpske za prošlu godinu planirana je dividenda od javnih preduzeća u iznosu od 100 miliona marka, a ostvarena je u iznosu od svega 14,5 miliona maraka.

Potvrđeno: „Pavgord“ kupio „ArcelorMittal“ u Prijedoru i Zenici

20. Juna 2025. — 15:44

Pročitajte koji vrtići su potpisali ugovor o subvencijama sa gradom Banjaluka

20. Juna 2025. — 15:06

Nakon ostavki dvojice direktora radnici IRB-a idu na sistematski

20. Juna 2025. — 15:04

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti