NJU DELHI, Indija je pokrenula realizaciju ambicioznog plana za povećanje proizvdnje metala rijetke zemlje, nakon što je Kina ograničila izvoz.
Kina učestvuje sa 95 odsto u svjetskoj proizvodnji metala rijetke zemlje, koji imaju primjenu u raznim elektronskim uređajima, od baterija za mobilne telefone do televizora sa ravnim ekranom.
Od 2010. godine SAD i drugi veliki potrošači metala rijetke zemlje su počele da negoduju jer je Kina ograničila izvoz tih minerala, povećavši izvozne carine i smanjivši kvote, što je podiglo cijene, piše Volstrit Džornel.
Izvozne kvote za rijetke zemlje su smanjene za 40 odsto, tako da će Kina zbog ograničenog izvoza na strana tržišta isporučiti najviše 10,546 miliona tona rijetke zemlje.
Svoju odluku zvanični Peking je obrazložio željom da primora najveće kompanije da pokrenu proizvodnju u Kini u zamjenu za pristup mineralima.
Indijska državna kompanija “Indian Rare Earths” koja je 2004. godine obustavila eksploataciju rijetke zemlje jer nije bila u stanju da konkuriše Kini po cijenama, u istočnoj državi Orisa gradi fabriku koja bi trebalo da počne sa radom u septembru.
Vlada Indije sem toga posjeduje dva broda, koji će istraživati minerale morskog dna kod južne obale zemlje. Na dnu okeana nalaze se brojna nalazišta metala rijetke zemlje, koja nikad nisu komercijalno eksploatisana. Indijski naucnici su već odredili površinu od 2.500 kvadratnih kilometara na kojoj će se vršiti istraživanja.
Pojedini eksperti međutim sumjaju da će Indija uspjeti da realizuje svoje planove u bližoj budućnosti. Ukoliko i ostvari svoje planove i pokrene novu fabriku kapaciteta 11.000 tona metala rijetke zemlje godišnje, Indija će ostati daleko iza Kine, koja je prema podacima Geološke službe SAD 2010. godine proizvela 130.000 tona.
Indija sem toga može da se suoči sa teškoćama u privlačenju investicija za izgradnju fabrika, izjavio je strateg američke investicione kompanije “Casey Researć” Luj Džejms.
On ističe da investitore može da zastraše korupcija i birokratija u rudarskom sektoru. Indijska vlada vodi pregovore sa Japanom oko ulaganja u izgradnju fabrike u Orisi, ali za sada nije postigla sporazum.
Realizacija strategije Indije uslovljena je ne samo ekonomskim faktorima, već i geopolitičkim suparništvom sa Kinom. Ove dvije zemlje su vodile pograničan rat 1962. godine u kome je Peking izašao kao pobjednik i od tada su odnosi dvije zemlje zategnuti.
Indijski ministar za industriju Ašvani Kumar je ranije prošlog mjeseca izjavio da je Kina objavila da ima teritorijalne pretenzije upravo na tom mjestu gdje je planirana eksploatacija metala rijetke zemlje.
Najveći proizvdjač metala rijetke zemlje su ranije bile SAD, ali je Kina primjenom jeftinih tehnologija eksploatacije u rudnicima, zaustavila razvoj drugih proizvođača. Od tada SAD su 100-odstotni uvoznici rijetkih minerala.
Geološka služba SAD procjenjuje da Kina raspolaže sa rezervama od oko 55 miliona tona metala rijetke zemlje, ili polovinom svjetskih rezervi.
Rudničke kompanije SAD, Malezije i Australije takođe planiraju nove projekte, kako bi nadoknadile smanjenje kineskog izvoza, koji je 2010. godine opao za 60 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.
SAD, iako raspolažu sa rezervama rijetke zemlje od 13 miliona tona, ne pokreću proizvodnju.
Australijska kompanija “Lynas” koja razrađuje nalaziste u zapadnoj Australiji, namjerava da prodaje metale rijetke zemlje iz tog rudnika po cijeni od 56 dolara za kilogram, dok je cijena kineskih minerala 33 dolara za kilogram. Tanjug
