BEOGRAD, Rast cijene pšenice i moguće poskupljenje hljeba stavilo je pšenicu u sam centar interesovanja, kako političara, trgovaca, proizvođača tako i najšireg sloja stanovništva kojima je hleb osnovni prehrambeni proizvod.
Ponovo se, po već ko zna koji put u posljednjih deset godina, pominju karteli, oligopoli, monopoli, velike kompanije i prevareni proizvođači. U izjavama i raspravama više se osjeća politička ostrašćenost od realnih činjenica, stoji u najnovijem izvještaju Fonda za žito.
Tržište formira cijenu
U ovom dokumentu, između ostalog navodi se i to da je pšenica berzanska roba i da je svaki pokušaj diktiranja cijena na otvorenom tržištu, kakvo je naše, unaprijed osuđen na propast. Na cijene jedino i samo u određenoj mjeri može uticati država, i to odgovarajućim intervencijama ili donošenjem adekvatnih propisa.
– Govoriti danas da je neko u žetvi htio da prevari proizvođače i kupi jeftino pšenicu totalno je neozbiljno. Upravo je Vlada Republike Srbije u julu donijela odluku da preko Direkcije za robne rezerve kupi 70.000 tona pšenice po cijeni od 12.00 din/kg sa uključenim porezom na dodatu vrijednost, i dok je trajala priprema odluke, pšenica je sa 11.00 din/kg poskupjela na 13.00 din/kg i po toj cijeni su je kupovali mlinari, domaći trgovci i izvoznici. Tvrditi danas da su svi oni htjeli da prevare proizvođače isto je van zdrave pameti kao kada bi tvrdili da je Vlada svjesno htela da prevari svoje proizvođače i ponudila cijenu od 12.00 din/kg – kaže se u izvještaju.
Kako svijet, tako i mi
Stručnjaci iz Fonda za žito tvrde i da je pšenica na domaćem tržištu samo pratila cijene pšenice na svjetskim berzama, uzimajući u obzir i zbivanja na regionalnom tržištu, prije svega Crnomorskom.
– Ako neko i dalje tvrdi da cijenu pšenice kod nas diktiraju „monopolisti”, onda se moramo složiti da su ti „monopolisti” stvarno moćni i da sa našom proizvodnjom, koja jedva prelazi 0.2% ukupne svjetske proizvodnje, diktiraju cijene i u Čikagu, Parizu, Budimpešti. I kada već govorimo o našim „monopolistima”, da se dotaknemo i kukuruza. Ti prozvani „monopolisti” prodali su 700.000 tona kukuruza čija je isporuka u toku, po prosječnoj cijeni od 15.00 din/kg, a sada taj kukuruz na domaćem tržištu kupuju po 17.50 din/kg. Toliko o uticaju monopola na tržište žitarica u Srbiji – navode u Fondu.
Poređenja
Bez zabrane izvoza!
Dalji rast cijena pred kojim se svakako nalazimo može biti zaustavljen, tačnije rečeno usklađen sa promjenama na svjetskom tržištu žitarica uz malo dobre volje i par odgovarajućih odluka nadležnih organa. U te odluke svakako ne spadaju nikakve zabrane, jer sjetimo se 2008. godine kada smo imali zabranu izvoza i apsolutne rekorde kada su u pitanju cijene pšenice na domaćem tržištu. Press