SARAJEVO, Aktuelna dešavanja na svjetskim finansijskim tržištima, kriza i dug u pojedinim evropskim zemljama i najnovija eskalacija dužničkih kriza u SAD mogli bi, više indirektno nego direktno, da utiču na ekonomiju BiH, izjavio je Radomir Božić, viceguverner Centralne banke BiH.
Govoreći o mogućem uticaju na bankarski sektor BiH, Božić je rekao da, ukoliko kriza ne bi eskalirala i ako njom ne bi bile ozbiljnije pogođene banke koje imaju svoje “banke kćerke” u BiH, onda Centralna banka ne očekuje neke značajnije potrese po bankarski sektor u BiH.
“Prema podacima sa kojima raspolažemo u Centralnoj banci, a koji govore da je bankarski sektor stabilan, dobro kapitalizovan, likvidan, te da je i sistem regulacije i nadzora koji provode agencije za bankarstvo u Republici Srpskoj i Federaciji BiH adekvatno postavljen, čak i u ovom prethodnom kriznom periodu, mi nismo imali značajnijih potresa u bankarskom sektoru”, pojasnio je Božić.
Prema njegovim riječima, uvjerenje Centralne banke je da postoji visok stepen povjerenja stanovništva i drugih učesnika u finansijskim i ekonomskim transakcijama u BiH u bankarski sektor, a najbolji dokaz za to su podaci o rastu štednje u prethodnom periodu 2011. godine.
Kada je riječ o trenutnim dešavanjima na Banjalučkoj i Sarajevskoj berzi, koje bilježe pad berzanskih indeksa i cijena akcija pojedinih kompanija, Božić smatra da to nije rezultat percepcije investitora da te kompanije ne posluju dobro ili da imaju loše finansijske rezultate, već da je to više rezultat inercije i prenošenja signala sa ostalih finansijskih tržišta, kojima prijeti novi talas globalne krize.
“Berze u BiH nisu značajnije integrisane u globalna svjetska tržišta, prije svega na osnovu toga što kompanije iz BiH nisu listirane na berzama van zemlje, niti su ino-kompanije prisutne na našim berzama, ali živimo u vremenu kada su finansijska tržišta globalizovana, kada je na sceni ono što se u ekonomiji naziva efikasnost finansijskih tržišta, u smislu da čak i mala finansijska tržišta relativno brzo reaguju na pojavu novih informacija”, rekao je Božić Srni.
Privredni subjekti iz BiH u manjoj su mjeri uključeni u ekonomske transakcije na svjetskim tržištima, a i snaga bh ekonomije je takva da nije toliko značajna na tim tržištima.
“Situacija je ozbiljna, a koliko bi to moglo uticati i na koji način indirektno na ono što se dešava u BiH, mislim da će zavisiti i od toga koji će intenzitet poprimiti ova, kako je već neki nazivaju, nova kriza”, istakao je Božić.
On je naglasio da bi svi u BiH trebalo da su naučili iz prethodne globalne finansijske krize, koja je započela 2008. godine, da ti indirektni efekti sa određenom vremenskom zadrškom pogađaju i manje zemlje i udaljenija tržišta, dakle i one učesnike koji nisu direktno bili uključeni u transakcije koje su izvorno bile jedan od generatora te finansijske krize.
Prema Božićevim riječima, neki analitičari i teoretičari kažu da su se ova dešavanja mogla i očekivati, jer izlazak iz prethodne krize, po njima, nije bio moguć bez takozvane krize koja će imati “dvostruko dno”, dakle, još jednog potresa na svjetskim finansijskim tržištima.
“Vjerujem i nadam se, a taj moj optimizam je utemeljen u očekivanju da će lekcije i pouke koje smo naučili u prethodnom periodu od 2008. godine pa do danas uticati da oni koji mogu uticati na svjetska ekonomska i finansijska kretanja neće gubiti vrijeme i dozvoliti tržišnu stihiju, te da će blagovremeno preduzeti adekvatne mjere”, naglasio je viceguverner Centralne banke.
On je rekao da pomalo ohrabruje to što su za prethodni vikend uslijedila reagovanja vlada najsnažnijih svjetskih ekonomija, kao i određene aktivnosti grupa G 7 i G 20, te Evropske centralne banke, dodavši da je za očekivati i slične reakcije centralnih banaka najsnažnijih svjetskih ekonomija.
“Za očekivati je da te mjere budu u pravcu smirivanja krize koja je započela, u smislu preduzimanja konkretnih mjera, koje će stabilizovati budžetske deficite, te olakšati teret dugova i koje će investitorima poslati poruku da su dugovi pod kontrolom”, navodi Božić.
Prema njegovim riječima, prethodna iskustva su dovoljno opasno i dobro upozorenje da će oni koji mogu da utiču na svjetska ekonomska i finansijska kretanja ovoga puta još brže i adekvatnije reagovati na sve ovo što se dešava, te pokušati da svojim potezima stabilizuju globalna finasijska tržišta, što bi značilo da će i efekti ove krize biti manji, u zavisnosti od toga u kojoj mjeri će oni biti uspješni. Srna
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovo je da se ispovracas!Niceg konkretnog i jos k tome jako puno neutemeljenog optimizma. Pri tome je covjek sef Sektora za bankovne usluge, Trezora, Odjeljenja za Bankarstvo itd.
Sto je jos najkomicnije nema ni rijeci o uticaju smanjenja kreditnog rating-a BiH sto ce automatski izazvati smanjenje kreditnog rating-a poslovnih banaka u BiH, sto ce nadalje znaciti da sredstva koje banke kcerke dobijaju od centrala biti skuplja i sto ce na za sretne klijente znaciti vece kamate, za uposlene u bankama moguce otkaze i tako to.
kakav imbecilan tekst. e moj viceguverneru, profesore itd. itd…tvoj optimizam je utemeljen na tome da se nadas da zadrzis dobro placenu fotelju, pokoja izjavica, potpise se koji izvjestaj (koji drugi naprave), da se koja nebulozna izjava koja nikog ne dira, seminari, banketi, sekretarice, lagodan zivot…
Berzanski indeksi se nisu ni podigli sa dna, otkako su potonuli 2007. godine, pa nisu imali ni gdje padati dalje.
–
Banke nisu pogođene, jer su krediti obezbijeđeni hipotekama, mjenicama, žirantima, garancijama, sitnom djecom i lijevim bubregom. Naravno, osim kredita koje su banke dijelile kumovima, partijskim kolegama i IMT-taldžijama.
–
Ono što je sadašnja kriza pokazala je da dosadašnji udžbenici iz ekonomije u velikoj većini ne vrijede ni papira na kojem su pisani, a da se lideri velikih svjetskih ekonomija (SAD, EU, itd.) ponašaju jednako bahato kao i naši kriminalci.
–
Građane BiH će pogoditi pad tražnje za oblovinom, rudama i poluproizvodima, kao i smanjenje doznaka od dijaspore. Moguća je i veća stopa inflacije zbog štancanja EURA i značajnije poskupljenje nafte i životnih namirnica. Potop.