BEOGRAD, U petak ističe kreditni aranžman Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom, na osnovu koga je Srbija u periodu od tri godine povukla od Fonda 1,5 milijardi evra kredita. Premijer Mirko Cvetković će, već u petak, na upravo otpočetom, proljećnom zasjedanju MMF i Svjetske banke u Vašingtonu, zatražiti potpisivanje novog aranžmana.
Interesantno je da je i upravo okončani sporazum prvobitno zamišljen kao „aranžman iz predostrožnosti“. U januaru 2009.godine, kada je svjetska ekonomska kriza pokazala svoje „loše“ lice i u Srbiji, pretvoren je u „stend baj“ aranžman koji podrazumijeva i povlačenje kredita za pokriće deviznih rezervi. Istog mjeseca je u Beču napravljen i dogovor da vlasnici poslovnih banaka ne povlače svoje plasmane iz Srbije. U maju iste godine produžava se na još godinu dana. Razlog je – podrška vladinom ekonomskom programu, kako bi se što je moguće više ublažili efekti svjetske ekonomske krize.
U toku ovog aranžmana, Srbija je uradila samo djelimično sve ono što je sa Fondom dogovoreno. Prema tvrdnjama eksperata Fonda, najviše je učinjeno u bankarskom sektoru i monetarnoj sferi, a najmanje u racionalizaciji javnog sektora i njegovom restrukturiranju. Upravo je Fond, odnosno šef misije ove institucije za Srbiju Albert Jeger, lansirao i tezu da Srbija mora da promijeni model privrednog rasta da bi, u godinama koje dolaze, on uopšte i postojao. Upozorio je da privredni sistem naše zemlje mora da se okrene proizvodnji za izvoz, ako planira da u ovoj deceniji ponovi stope privrednog rasta s početka 2000. godine. Nažalost, ova teza je još uvijek u fazi razrade, odnosno Vlada tek priprema set mjera kojima bi, možda, uskoro mogla to da ostvari. Reklo bi se da su i ostali dogovori odrađeni – polovično. Urađena je, istina, reforma penzijskog sistema, donekle i racionalizacija državne uprave, ali ne i kompletnog javnog sektora i državnih firmi.
Novi sporazum trebalo bi da bude „aranžman iz predostrožnosti“, gde bi MMF imao savjetodavnu i kontrolnu ulogu. Ovaj sporazum, neće biti obavezujući.
Kupila vrijeme
– Dosadašnji aranžman sa Fondom jeste kupio Srbiji neko vrijeme – kaže Bogdan Lisovolik, šef kancelarije MMF za Srbiju.
– Izazovi koji ostaju jesu i dalje visoka inflacija, visoka stopa nezaposlenosti, spore reforme javnog sektora i nizak nivo javnih investicija. Lisovolik kaže da bi budućim aranžmanom trebalo da se određuje i strukturna politika u Srbiji u oblastima kao što su obrazovanje, zdravstvo i restrukturiranje javnog sektora. Novosti
MMF sada samo savjetuje
