VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond objavio je prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda do kraja 2024. i 2025. godine za cijeli svijet, ali i za pojedine grupe najrazvijenijih zemalja G7, kao i za blok BRICS.
“Osnovna prognoza je da će svjetska ekonomija nastaviti da raste oko 3,2 odsto tokom 2024. i 2025. godine, istim tempom kao i 2023. godine. Očekuje se blago ubrzanje za razvijene ekonomije – gdje se očekuje rast sa 1,6 odsto u 2023. na 1,7 u 2024. i 1,8 odsto u 2025. S druge strane, zemlje u razvoju očekuju blago usporavanje, sa 4,3 odsto u 2023. na 4,2 odsto u 2024. i 2025. godini”, navodi se u izvještaju MMF-a.
Prognoza globalnog rasta za pet godina od sada – od 3,1 odsto – najniža je u posljednjih nekoliko decenija, ali objašnjenje dijelom leži u činjenici da su pojedine ekonomije u razvoju prošle svoju prvu fazu ubrzanog rasta.
Dobra vijest je da se predviđa da će prosječna globalna inflacija stalno opadati, sa 6,8 odsto u 2023. na 5,9 odsto u 2024. i 4,5 odsto u 2025. godini, s tim da će se napredne ekonomije prije vratiti svojim inflacionim ciljevima nego ekonomije u razvoju.
Gledajući unaprijed, analitičari MMF-a primjećuju da se “globalna ekonomija pokazala iznenađujuće otpornom, uprkos značajnom povećanju kamatnih stopa centralne banke kako bi se obnovila stabilnost cijena”.
Ekonomske projekcije MMF-a za najveće svjetske ekonomije prilično su raznolike, ali im je zajedničko očekivanje blagog usporavanja rasta u odnosu na 2023. godinu, prenosi Bankar me.
Jedini izuzetak su tri zemlje koje su sadašnje ili buduće članice BRIKS-a – Saudijska Arabija, UAE i Južna Afrika, za čije se ekonomije kaže da rastu nešto bržim tempom.
Predviđa se da će Kina i Indija zadržati relativno visoke stope rasta u 2024. godini od 4,6 odnosno 6,8 odsto BDP-a, ali u odnosu na prethodnu godinu Kina raste 0,6 procentnih poena sporije, dok je rast Indije sporiji za cijeli procentni poen.
Uprkos generalno nižim prognozama rasta u 2024. u odnosu na 2023., zemlje BRICS-a i dalje imaju značajno višu prosječnu prognozu rasta od 3,6 odsto u odnosu na prosjek G7 od 1,0 odsto.
Dok je kombinovani BDP zemalja G7 oko 15 biliona dolara veći od BDP zemalja BRIKS-a, sa kontinuiranim višim stopama rasta i potencijalom za dodavanje više članica, velike su šanse da će BRICS prestići G7 u ekonomskoj veličini u roku od dvije decenije.
Početni entuzijazam za iznenadnu ekspanziju BRICS-a je donekle prigušen, što je najvjerovatnije uzrokovano geopolitičkim tenzijama, prvo zbog rata u Ukrajini, a potom i zbog razvoja novog sukoba na Bliskom istoku. Prvo je novoizabrani predsjednik Argentine Javier Miley odbio poziv BRICS-a, a potom su predstavnici Saudijske Arabije pojasnili da ova zemlja još razmišlja o svom učešću u ovom bloku.
Ipak, njen ekonomski potencijal je nesumnjivo veliki, a ministar vanjskih poslova Južne Afrike Naledi Pandor rekao je novinarima u februaru da su se 34 različite zemlje prijavile za pridruživanje rastućoj zajednici BRICS-a.
Sve vijesti o zvaničnom pristupanju novih zemalja biće objavljene na sljedećem samitu BRICS-a u oktobru u ruskom gradu Kazanju.