GRADIŠKA – Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Stevo Mirjanić rekao je juče u Gradišci da je poljoprivreda u BiH manje zaštićena nego poljoprivreda u EU.
Mirjanić je rekao da se nada da ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nema ništa protiv da se konačno u BiH uvede pravi sistem zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje i da se koriste oni mehanizmi koji su na raspolaganju zajedničkim institucijama.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ranije je apelovao da o tom pitanju nešto uradi Savjet ministara BiH. On je rekao da nije čuo raniju Šarovićevu da će vidjeti koje su mogućnosti zaštite domaće proizvodnje.
Mirjanić obišao proizvođaće mlijeka i povrća Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske
Stevo Mirjanić posjetio je danas poljoprivrednike sa područja opštine Gradiška, proizvođača mlijeka Samira Cimirotića iz Dubrava i povrtare Miloša Kalabića iz Petrovog Sela i Daneta Paspalja iz Vakufa.
Mirjanić je ocijenio da je Cimirotić jedan od najvećih i najuzornijih proizvođača mlijeka, koji je dobro organizovan, ima dobru viziju i optimizam.
On je naglasio da Cimirotić i pored loših vremenskih prilika ove godine nastoji da održi proizvodnju.
Mirjanić je istakao da će Vlada Srpske pomoći proizvođačima kao što je Cimirotić, čije je gazdinstvo prošle godine dobilo 240.000 KM podsticaja od čega je oko 200.000 KM premije za proizvedeno mlijeko.
“Mi smo na pragu donošenja novih mjera koje idu u pravcu da se ublaže posljedice elementarnih nepogoda, ali ukupnu štetu ne može da sanira nijedno društvo, pa ni naše”, rekao je Mirjanić.
On je naglasio da Vlada i institucije Srpske imaju puno razumijevanja za poteškoće poljoprivrednika i da su već povučeni određeni potezi, te napomenuo da su isplaćeni svi podsticaji iz prošle godine, kao i 20 miliona KM za ovu godinu.
Ministar je rekao da će se nastojati da se održi dinamika isplate podsticaja. On kaže da je obezbijeđeno pet milona KM za zasnivanje novog ciklusa proizvodnje u poljoprivredi i isto toliko za kapitalna ulaganja, prije svega, za izgradnju sistema za navodnjavanje, te da će biti smanjena cijena zakupa zemljišta.
“Ovih dana će to biti razrađeno i u dogovoru sa udruženjima i drugim institucijama definisaćemo na koji način će taj novac biti usmjeren prema poljoprivrednicima”, dodao je Mirjanić.
Mirjanić je nakon obilaska imanja povrtara Kalabića i Paspalja izrazio zadovoljstvo stanjem u njihovoj proizvodnji, te istakao da je riječ o proizvođačima koji koriste savremenu tehnologiju i imaju sisteme za navodnjavanje, što je uticalo na to da suša na njihovom povrću načini štetu od 10 do 20 odsto, što će biti neutralisano zbog više cijene povrća.
Cimirotić, koji ima oko 350 goveda, od kojih 150 muznih grla dnevno daje oko 3.000 litara mlijeka, rekao je da je ministru iznio probleme sa kojima se suočavaju mljekari, kao i da je suša načinila štetu na kukuruzu oko 50 odsto.
“Problem je i zakup zemljišta i potrebno je da se dodjela zemljišta izvrši po pravilniku koje je donijelno Ministarstvo, a to je po broju grla i da cijena zemljišta bude u skladu sa njegovim kvalitetom. Potrebno je da se sa isplatom premija za mlijeko ne kasni više od dva mjeseca, a da premije za junice budu stimulativne”, naveo je Cimirotić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i pomoć u nabavci sistema za navodnjavanje i da se obezbijedi dovod električne energije za navodnjavanje zemljišta.
“Pad prinosa stočne hrane zahtijeva i povećanje jesenje sjetve i veću potrošnju nafte i prijedlog Ministarstvu je da se obezbijede veće količine regresiranog dizel goriva i sjemenski materijal”, dodao je Cimirotić.
Kalabić je naveo da je šteta na povrću manja nego na kukuruzu, te da je šteta na 15 hektara zasijanih lukom i krompirom oko 20 odsto.
On je naglasio da je problem u tome što pumpe za zalivanje rade na naftu, koja je skupa, a potrošeno je 5.000 litara.
“Sada je pitanje da li će trenutno viša cijena pokriti te troškove”, rakao je Kalabić. Prinosima luka i krompira, s obzirom na sušu, zadovoljan je i poljoprivrednik Paspalj, koji je ove godine zasijao po sedam hektara luka i krompira i po tri hektara kupusa i lubenice.
Paspalj ima sisteme za navodnjavanje na električnu energiju i vjeruje da će trenutnom cijenom proizvoda uspjeti da nadoknati gubitak zbog manjih prinosa. Srna
