ZAGREB – Upravljanje plastikom je jedna od kontroverznijih tema koju ni Evropska unija ni Hrvatska nisu dosad uspjele urediti.
EU je zbog različitih interesa zemalja članica ovu problematiku dosad prepuštala nacionalnim zakonodavstvima, ali prošle sedmice je donesena prva evropska strategija za plastiku koja je dio postupka prelaska na više kružno upravljanje. Kako ističu iz Predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj, tom će se strategijom okolina zaštititi od zagađenja plastikom i istovremeno podsticati rast i inovacije.
“Promjena načina na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU ima čvrstu poslovnu osnovu. Preuzimanjem vodeće uloge u tom prelasku stvorićemo nove prilike za ulaganja i otvoriti nova radna mjesta. U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjiće se, a namjerna upotreba mikroplastike biće ograničena”, kažu u Komisiji.
Procjenjuje se da u Evropi godišnje nastane 25 miliona plastičnog otpada, a reciklira se manje od 30 odsto. Nereciklirana plastika je velika prijetnja, kažu u EU, za okolinu, posebno okeane, te da danas 85 odsto otpada na plažama otpada na plastiku. Nereciklirane supstance plastike se prilikom raspadanja uvlače u hranu i vodu te postaju opasne i po zdravlje.
Hrvatski evroparlamentarac Davor Škrlec ističe da je ovo veliki korak prema uspješnom upravljanju plastikom.
“Hrvatska je bila jedina zemlja EU koja se protivila ovoj strategiji zbog jakog lobija proizvođača plastičnih vrećica. Smatram da su njihovi argumenti obmanjujući jer je EU izračunala da bi zabranom tankih jednokratnih vrećica bez posla ostalo oko 2.000 ljudi u EU, a u Hrvatskoj se tvrdi da bi ih toliko bez posla ostalo samo u našoj zemlji”, kaže Škrlec.
Dodaje da je ovo prilika za nove inovativne firme koje će stvoriti reciklirajuću plastiku koja će narednih desetljeća biti vrlo tražen artikl na tržištu. A vrijednost nereciklirane plastike procjenjuje na vrijednost od 1,5 milijardi evra godišnje. Od nove strategije bi mogla profitirati inovativna riječka firma “MiPlast”, koja u nizu EU projekata razvija nove tehnologije bioplastike. Filip Miketa, voditelj istraživanja i razvoja u “MiPlastu”, ističe da novu strategiju pozdravljaju te smatraju da je konačno vrijeme da se nešto konkretno učini po ovom pitanju.
“Ovo je odlična vijest za sve tvrtke, ali i ostale partnere u lancu otpada, što bi trebalo doprinijeti ulaganju u ovaj sektor te posljedično i rast zaposlenosti u ovom kako radnom, tako i kapitalno intenzivnom sektoru. Pitanje plastičnih vrećica je dosta kompleksnije te, osim ove strategije, treba uzeti u obzir i druge direktive EK. No, očekuje se da će se i to pitanje u narednih nekoliko godina riješiti te i mi intenzivno radimo na tome”, kazao je Miketa.
Hrvatski plastičari okupljeni u Udruženje industrije plastike i gume (UIPG) Hrvatske privredne komore (HGK) pozdravljaju donošenje strategije te ističu da su u njeno donošenje bili uključeni i oni kroz strukovna EU udruženja. Iz Udruženja ističu da nova evropska strategija predstavlja izazov, ali i podsticaj za industriju i za potrošače.
Štaviše, HKG je, kažu, pravovremeno prepoznao značaj i važnost kružnog upravljanje za svoje članice te je stoga prošle godine prijavio evropski projekat “LIFE PlasTex”, kojim želi zatvoriti krug u području otpada od plastike i tekstila. Najavljuju da se rezultati evaluacije ovog projekta očekuju u aprilu. Ali, upozoravaju da je u Hrvatskoj potrebno stvoriti preduslove za koje su, prije svega, zadužene jedinice lokalne samouprave.
“Problem koji Hrvatska treba riješiti da bi vratila sirovinu u pogone je uspostava sustava odvojenog prikupljanja plastičnog otpada na kućnom pragu u cijeloj zemlji kako bi dobili kvalitetnu sirovinu koja će imati potražnju na tržištu. Naime, prljav otpad koji nije adekvatno prikupljen i sortiran znatno poskupljuje proces reciklaže. Na primjer, za pranje prljave plastike potrebno je puno više energije, što u konačnici poskupljuje krajnji proizvod. Nužna je suradnja svih sudionika u cijelom lancu vrijednosti, a pogotovo između komunalnih poduzeće i korisnika sekundarne sirovine, što mogu biti reciklažeri, ali i prerađivačka industrija”, kaže Gordana PehnecPavlović, sekretarica UIPGa.
Iz ovog udruženja pojašnjavaju da je industrija plastike infrastrukturna djelatnost koja u svijetu, Evropi, pa i u Hrvatskoj, bilježi kontinuiran rast.
“Nema djelatnosti koja može funkcionirati bez ovog relativno novog materijala koji ima izvrsna kemijska svojstva te se vrlo lako oblikuje i zato mu se primjena sve više širi i to u svim industrijskim granama od transporta, pakiranja, građevnih proizvoda, obnovljivih izvora energije, medicine i drugih. Industrija plastike u Hrvatskoj bilježi kontinuirani rast proizvodnje i broja zaposlenih te predstavlja jednu od rijetkih industrijskih grana koja je premašila proizvodnju iz predratne 1990. sa 125.000 tona na 198.000 tona u 2016. Podaci za 2017. ukazuju na dalji rast”, navodi PehnecPavlovićeva.
Budući da je hrvatsko tržište malo, firme najveći prihod ostvaruju izvozom svojih proizvoda na strana tržišta, a lani je izvoz ovog sektora bio vrijedan 707 miliona evra. U djelatnosti prerade plastike i gume u Hrvatskoj je registrovano oko 700 firmi s više od 8.500 radnika. Od toga stotinak se bavi isključivo proizvodnjom PVC vrećica. Poslovni.hr