U izvještaju Agencije za bankarstvo RS o stanju u bankarskom sistemu Srpske za devet mjeseci ove godine navedeno je da mikrokreditni sektor u Srpskoj čini 14 organizacija, od čega 11 mikrokreditnih društava i tri fondacije.
Prema podacima navedenim u izvještaju, neto dobit mikrokreditnih društava na kraju septembra iznosila je 12,34 miliona maraka i rezultat je iskazane neto dobiti kod deset društava u iznosu od 13,38 miliona KM i gubitka kod jednog mikrokreditnog društva u iznosu od 991.000 maraka.
– Neto višak prihoda nad rashodima mikrokreditnih fondacija na kraju septembra iznosio je 224.000 maraka. Pozitivan finansijski rezultat iskazala je jedna mikrokreditna fondacija u ukupnom iznosu od 228.000 maraka, dok su dvije poslovale u gubitku i iskazale manjak prihoda nad rashodima u ukupnom iznosu od 4.000 maraka – navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo.
U izvještaju je istaknuto da su mikrokreditne organizacije sa sjedištem u Srpskoj od januara do kraja septembra povećale ukupnu prosječnu ponderisanu efektivnu kamatnu stopu na dugoročne kredite za 0,42 procenta u odnosu na ponderisani prosjek iz 2018. godine, dok je ponderisana efektivna kamatna stopa na kratkoročne kredite smanjena i to za 7,58 procenata u odnosu na prošlogodišnji prosjek.
– Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa kod dvije mikrokreditne organizacije od januara do kraja septembra ove godine iznosila je 14,9 i 15,32 odsto, kod sedam organizacija kretala se u rasponu od 20,82 do 25,32 odsto, kod dvije je iznosila 33,89 i 36,7 odsto, dok su dvije mikrokreditne organizacije plasirale kredite po kamatnoj stopi od 44,64 i 49,55 odsto. Jedna MKO je plasirala kratkoročne kredite u iznosu do 500 maraka sa rokom otplate do 30 dana – navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže za “Glas Srpske” da ovi pokazatelji potvrđuju da je sve manje onih koji mogu da prežive od svojih mjesečnih primanja, te da su prinuđeni da posežu za kreditima u mikrokreditnim organizacijama.
– Dostupnost je glavni razlog što građani posežu za zaduživanjem u mikrokreditnim organizacijama, iako te kredite prate izuzetno visoke kamate. U savremenom svijetu koji se brzo razvija mikrokrediti gube na značaju. I kod nas su prije deceniju mikrokreditne organizacije gotovo prestale da rade jer smo doživjeli određeni uspon, međutim, sadašnja situacija pokazuje da smo kao društvo ponovo osiromašili – rekao je Pavlović.
Krediti
U izvještaju Agencije za bankarstvo RS navedeno je da su mikrokreditne organizacije u Srpskoj za devet mjeseci ove godine fizičkim licima plasirale 344,21 milion maraka.
– Krediti bez kašnjenja iznosili su 272,52 miliona maraka, odnosno 96,52 odsto ukupnih kredita i veći su za 11 odsto u odnosu na isti period lani – navedeno je u izvještaju. Milijana Latinović/Glas Srpske
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
od kako je na čelo Mikrofina došao kreditni referent Unicredita rezultati su sve bolji! 🙂
Ko je ta pojava?
No sikiriki, dok zivimo u zemlji u kojoj bolje prolaze one kojim je sirina raskoraka obrnuto proprcionalna znanju i strucnosti, bolje biti nece!
Zato via Njemacka svi, sto prije!
I kod nas je zavidne rezultate napravila za 2 mjeseca rada, niko se nezeli sjetiti tog perioda