Menadžeri napunili biro

BANJALUKA, Na listi Zavoda za zapošljavanja RS do 1. avgusta ove godine registrovano je ukupno 10.537 nezaposlenih sa visokom stručnom spremom.

Od ovog broja, 2.938 su finansijski radnici i ekonomisti sa diplomom. Sudeći prema ovim podacima, skoro trećinu nezaposlenih u Srpskoj čine ekonomisti i menadžeri koji su završili privatni ili javni fakultet.
Daliborka Š., iz Prnjavora, samo je jedna među mnogobrojnim diplomcima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i dvije godine traga za radnim mjestom.

– Poslije završetka fakulteta godinu dana sam uporno tragala za poslom u stuci. Uspjela sam da pronađem radno mjesto u jednoj privatnoj firmi u Prnjavoru, u knjigovodstvenom birou. Nažalost, taj angažman nije dugo trajao – ispričala nam je Daliborka.
Ova djevojka navodi da poznaje dosta kolega sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci koji ne mogu da pronađu “prvi posao”, kao i onih koji su otpušteni nakon pripravničkog staža. Neki od njih rade rade i kao trgovci, konobari, bebisteri.
U Savezu sindikata RS ističu da je činjenica da vlada “hronični nedostatak” radnih mjesta u RS jer je na tržištu rada deleko više onih koji traže zaposlenje od broja ponuda. Međutim, kako navodi Stevan Milić, predsjednik Sidnikata obrazovanja, još veći problem je “hiperprodukciji sumnjivih” visokoobrazonih kadrova u RS – diplomaca ekonomskih nauka, menadžera “kojekavih” smjerova, drugih društvenih nauka prije svega sa privatnih fakulteta.
– Najveća greška u sistemu obrazovanja u RS napravljena je kada su pravno izjednačeni privatni i javni fakulteti, a uslovi studiranja, nivo znanja, kriterijumu polaganja ispita – nisu isti. Ispiti se bukvalno kupuju, štancuje se na hiljade diploma društvenih nauka. Nema “upisnih kvota” na njima, kontrole kako se polažu ispiti, predavanja, predavača? – ističe Milić.
On dodaje da prema statistici više od polovine svih upisanih studenata u RS pohađa privatne fakultete, što je veoma loš signal.
– Kupuju se diplome, a ne i znanje. To je po mom mišljenju sunovrat sistema obrazovanja u Srpskoj, naročito visokog, kome se mora stati u kraj, – istakao je Milić. On je dodao da Sindikat planira da organizuje okrugli sto, sa najvišim zvaničnicima Srpske, kako bi ukazao na ove probleme i kako bi se zaustavio ovaj “loš trend”.
Kako je za “Novosti” precizirao Milko Čolaković, direktor Zavoda za zapošljavanje RS, na evidenciji od ukupnog broja nezaposlenih finansijskih radnika i ekonomista (visoka stručna sprema) sa radnim stažom (uključujući i pripravnike) je – 1.237 lica, a bez staža – 1.701. Kako su naveli u Zavodu za zapošljavalje, problem već duže vrijeme predstavlja priliv velikog broja “novoškolovanih” menadžera, u prosjeku oko hiljadu godišnju, i to je “hiperprodukcija koja se teško apsorbuje”. Najveću šansu za zapošljavanje, kako navode, imaju elektroinžinjeri, naročito smjera informatike.
Žalosno
Žalosno je kada odličan, vrijedan student sa javnog fakulteta, koji je sjedio i učio, traži godinama posao u struci i ne uspije. Na poslijetku je napusti. A samo nakon par mjeseci na to radno mjesto se zaposli student sa privatnog fakulteta – naglašava Stevan Milić, iz Sindikata obrazovanja.
Godina i po čekanja
U Zavodu za zapošljavanje RS ističu da finansijski radnici i ekonomisti sa diplomom, koji su na evideniji biroa, na posao u prosjeku čekaju godinu i četiri mjeseca. Kako navode, postoji širok spektar poslova na kojima se angažuju finansijski radnici i ekonomisti sa biroa, ali da oni uglavnom zavise od zahtjeva poslodavaca. U ZZRS ističu da u skladu sa zakonskim propisima ne prave nikakvu razliku na evdienciji nezaposlenih diplomiranih ekonomista privatnih i javnih fakulteta. Na dva javna ekonomska fakulteta (Banjaluka, I. Sarajevo) u 2012/ 2013 previđen je upis za oko 600 novih studenata. Ranije je ovaj broj bio duplo veći, ali je umanjen odlukom Vlade RS, s obzirom na realan višak ovog kadra. Novosti