ZAGREB, Potpredsjednik Vlade i ministar finansija Zdravko Marić izjavio je da Fitchova potvrda investicionog rejtinga Hrvatske naglašava njezinu sposobnost nošenja s krizom na odgovarajući način, te sugeriše da će Hrvatska postići privredni oporavak bez značajnijih neravnoteža.
Fitch navodi sposobnost vlade i države da se nose s krizom na odgovarajući način, te da smatra da će Hrvatska iznaći način privrednog oporavka i proći kroz krizu bez značajnijih neravnoteža”, komentarisao je Marić na konferenciji za novinare objavu agencije Fitch, koja je potvrdila investicioni kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-‘, uz stabilne izglede.
Međutim, prema prognozi Fitcha pad privredne aktivnosti Hrvatske u ovoj godini će iznositi oko devet odsto, a prema vladinim projekcijama oko osam odsto, dodao je Marić.
Fitch, napominje Marić, potpuni oporavak privredne aktivnosti očekuje krajem 2022. godine, dok vlada već narednu godinu vidi kao onu sa snažnijim rastom.
Kada je riječ o fiskusu, Marić ističe da je Fitchovo izvještaj na tragu vladinih projekcija: procijenjeni deficit u narednoj godini iznosi nešto više od tri odsto prema kreditnoj agenciji, a vladino očekivanje je 2,9 odsto.
Marić je istakao i podudarnosti u projekcijama smanjivanja javnog duga u BDP-u.
Ocijenio je da se iz izvještaja vidi koliko je važno kvalitetno balansirati između očuvanja radnih mjesta i nastavka fiskalne konsolidacije i stabilnosti javnih finansija.
Ministar finansija posebno je govorio o pozitivnoj Fitchovoj ocjeni hrvatskog ulaska u Evropski kursni mehanizam II i približavanja evrozoni, ponovivši ocjenu kreditne agencija po kojoj bi uvođenje evra povećalo hrvatski rejting za najmanje dva stepena.
Slaže se s agencijom da Hrvatska treba učiniti sve za bolju i kvalitetniju iskoristivost evropskih fondova, s naglaskom na sredstva iz instrumenta EU-a nove generacije.
Na pitanje kako bi građanima jednostavno objasnio što znači podizanje kreditnog rejtinga, rekao je da ono smanjuje trošak duga te da je investicijski rejting uvjet mnogim kvalitetnim investitorima da uopšte mogu ulagati u obveznice neke zemlje.
Kao primjer navodi hrvatsku obveznicu izdanu na međunarodnom tržištu početkom pandemije od dvije milijarde evra, pri čemu su u knjizi upisa bili najbolji svjetski investitori.
Podsjetio je da je Hrvatska 2015. samo iz državnog budžeta platila 12 milijardi kuna kamata na svoj javni dug, a prošle godine nešto ispod devet milijardi.
U četiri godine trošak kamata je tako smanjen za nešto više od četvrtine, a tome je upravo doprinijelo poboljšanje kreditnog rejtinga, koji predstavlja signal tržištima da je premija rizika niža, pa je i kamata niža, izjavio je Marić.
Agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši očekivani postupni oporavak od koronakrize uz finansijsku podršku EU-a, ali i problem ograničenih kapaciteta za korištenje evropskog novca.
Agencija očekuje da će hrvatska privreda ove godine pasti devet odsto, budući da je drugi val pandemije koronavirusa teško pogodio izvoz usluga i potrošnju domaćinstava i pored opsežnog paketa mjera podrške ukupne vrijednosti nešto veće od 10 odsto BDP-a.
U juna Fitch je procijenio da će privreda ove godine pasti 8,4 odsto.
Procjenu rasta u 2021. Fitch je snizio sa 4,5 na 3,8 odsto, očekujući slabiji povoljni uticaj oporavka u glavnim partnerima i kontinuirano prigušenu potražnju u uslužnom sektoru.
Očekuju ipak veća javna ulaganja čiji će glavni pokretač biti projekti obnove Zagreba nakon potresa.
U 2022. rast bi trebao ubrzati na šest odsto, budući da će posljedice pandemije jenjati, a potražnju će potaknuti postepeno provođenje projekata povezanih s evropskim fondom za oporavak, iz kojeg bi Hrvatska trebala dobiti 5,9 milijardi evra bespovratne pomoći. Hina
