GRAD SARAJEVO – Nakon prave sage u vezi s (ne)izborom Bogića Bogićevića za gradonačelnika Sarajeva, 12. aprila 2021. godine na čelo glavnog grada stiže, do tada široj javnosti manje poznata, Benjamina Karić (SDP), piše Žurnal.info.
Najavljena kao gradonačelnica koja će se boriti za „prava i ravnopravnost svih građana“, na početku mandata dala je veliko obećanje – borba protiv korupcije i puna transparentnost u radu.
Ubrzo je potpisala Sporazum o saradnji na aktivnostima na prevenciji i borbi protiv korupcije koji je, kako je tada objavljeno, Grad Sarajevo ranije odbijao potpisati.
„Rekla sam NE korupciji u Gradskoj upravi! Zahvaljujem Erduanu Kafedžiću i Eriku Larsonu ispred Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS na saradnji, učinit ću sve što mogu da osiguram punu transparentnost u radu Gradske uprave u skladu sa evropskim standardima“, izjavila je tada gradonačelnica Karić.
Žurnal će ubrzo otkriti kako se navike gradonačelnice Karić, barem kada je riječ o javnim nabavkama, u nekim aspektima ne razlikuju bitno od navika njenog prethodnika, Abdulaha Skake (SDA). Podsjetimo, zbog sumnji da je počinio određena krivična djela dok je bio gradonačelnik, o čemu je Žurnal ranije pisao, protiv Skake je podignuta optužnica, a suđenje je u toku.
Vratimo se na mandat Benjamine Karić. Slično kao i u Skakino vrijeme, Grad Sarajevo je nastavio sa zaključivanjem netransparentnih direktnih sporazuma.
Tako je Grad, u prva četiri mjeseca mandata gradonačelnice Karić, zaključio ukupno 47 ugovora nakon provedenih postupaka javnih nabavki, a preko 91% su činili netransparentni, direktni sporazumi!
Riječ je o postupku javne nabavke gdje se ugovorni organi mogu direktno obratiti željenom dobavljaču i zaključiti ugovor, bez obaveze da omoguće drugim kompanijama da pošalju svoje ponude, a jedini uvjet je da vrijednost ugovora ne prelazi 6.000 KM bez PDV-a. Brojne analize pokazale su da se upravo vrsta ugovora, iako zakonita, možda i najviše zloupotrebljava, piše Žurnal.
S ovom praksom nastavljeno je i u narednim godinama. Prema do sada objavljenim podacima, Grad Sarajevo je u mandatu Benjamine Karić zaključio čak 537 direktnih sporazuma, vrijednih oko 1,75 miliona maraka bez poreza! Procentualno, oko 86% svih zaključenih ugovora čine direktni sporazumi.
Da sve bude sumnjivije, pojedinačna vrijednost značajnog broja direktnih sporazuma je tačno 6.000 KM ili tek nešto manja.
Sve tajne Tvrtkovog spomenika
Možda i najviše pažnje izazvalo je postavljanje spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, što je pratilo niz kontroverznih odluka koje su se, barem na početku, pokušale sakriti od javnosti.
Sarajevo je 29. august 2023. godine, na godišnjicu Povelje Kulina bana, dočekalo s novim spomenikom – bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Spomenik prekoputa zgrade Predsjedništva BiH postavljen je u toku noći, bez prethodne najave, bez svečanog otvaranja. Neki bi rekli više gerilski, nego dostojno i primjereno.
Javnost ostaje uskraćena za informacije da li su i kakve dozvole dobijene, a Žurnal problematzira trošenje 5.800 maraka javnog novca koji je potrošen za izradu idejnog i glavnog projekta s vanjskim uređenjem spomenika, ali u naselju Pofalići, a ne ispred zgrade Predsjedništva.
Osim toga, 1.000 KM potrošeno je na nabavku usluge geodetskog snimanja lokacije u ulici Mis Irbina za potrebe konkursne procedure u cilju izrade idejnog rješenja spomenika. Ni to nije riječ o ulici u kojoj je sada postavljen spomenik kralju Tvrtku, nego o ulici koja se nalazi s druge strane zgrade Predsjedništva BiH.
Na sve to, ranije je Grad Sarajevo platio 6.000 KM izradu glavnog projekta spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kontromaniću (vanjsko uređenje).
Dok se gradonačelnica hvalila postavljenim spomenikom, uopće ne spominjući na koji način se postavio, Žurnal otkriva vrlo važne detalje.
Prvo, nikada nije dobijena saglasnost Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Drugo, zakonska mogućnost da se ova institucija zaobiđe je ipak pronađena, a tu je glavnu ulogu odigrao načelnik općine Centar Srđan Mandić. Tako dolazimo do treće ključne stvari – formalno je riječ o izložbi „Srednjovjekovna bosanska država – Kralj Tvrtko I Kotromanić“ za koju Općina Centar izdaje privremenu dozvolu za korištenje javne površine. Nakon što istekne, privremena dozvola se svaki put produži.
I tu nije kraj svim spornim detaljima u vezi s postavljenim spomenikom, jer je ugovor za izradu postamenta, odnosno podnožja kipa zaključen tek tri i po mjeseca nakon postavljanja Tvrtkovog spomenika!
To pokazuju zvanični podaci s Portala javnih nabavki, iako su iz Gradske uprave dolazile oprečne informacije. Sve ovo pratilo je poništenje ranijeg tendera, ali i još nekoliko direktnih sporazuma koji su u vezi s projektom izrade postamenta.
I transparentni tenderi su sumnjivi
I kad je Gradska uprava provodila transparentne postupke, kao primjerice za nabavku Office 365 licenci, uvjeti u tenderskoj dokumentaciji su se postavljali tako da ih može ispuniti vjerovatno samo jedna firma na tržištu, pisao je Žurnal.
Prošlogodišnjim tenderom je Grad Sarajevo, između ostalog, od ponuđača tražio i da imaju stručnjaka s Microsoftovom MVP nagradom za „Cloud tehnologije“.
Međutim, problem je što ovu nagradu, u različitim kategorijama, posjeduje tek nekoliko osoba iz BiH. Najvažnije, riječ je o nagradi, ne certifikaciji, a IT stručnjaci upozoravali su da ovakav uvjet, osim što je nesvrsishodan, ograničava konkurenciju, što se ispostavilo tačnim jer je na adresu Gradske uprave stigla samo jedna ponuda, skoro identična procijenjenoj vrijednosti nabavke – firme Kamer Commerce, vrijedan 93.950 KM bez PDV-a.
Diplomatski pasoš, stan, populizam…
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nedavno se opet našla u centru pažnje kada je Žurnal objavio kako posjeduje diplomatski pasoš, iako sama funkcija (grado)načelnika ne nosi pravo na to. Diplomatski pasoš je dobila sredinom 2022. godine, u vrijeme bivše ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je procijenila da je gradonačelnica Sarajeva lice od posebnog interesa za BiH.
Na samom početku mandata, pisao je portal tačno.net, na inicijativu vijećnika NIP-a, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić potpisala je ugovor s Televizijom Kantona Sarajevo u vrijednosti od oko 25.000 KM za prijenos osam sjednica Gradskog vijeća. Indikativno, ugovor je potpisan Odlukom o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama čime je onemogućeno uzimanje u obzir ponuda drugih medijskih kuća za emitovanje direktnog prenosa sjednica Gradskog vijeća.
Ono što je svakako obilježilo mandat Benjamine Karić je projekat obnove fasada. Upravo u jednoj od zgrada na kojima je fasada obnovljena, Benjamina Karić kupila je – stan! Preciznije, u zgradi u Titovoj 19, u strogom centru Sarajeva.
Stan je, prema medijskim natpisima, kupljen ispod tržišne cijene, te stvarna kvadratura stana iznosi 136 kvadrata, a ne 70 kako se navodi u ZK izvatku. Ova informacija važna je i zbog toga što je riječ o nacionalnom spomeniku, a dozvole za proširenje stana nisu pribavljene.
Iako je stan kupljen na teritoriji općine Centar, te uprkos tome što je gradonačelnica dala naznake da će tu i živjeti, Benjamina Karić ove godine kandidovala se za načelnicu druge općine – Novo Sarajevo.
Ipak, treba reći kako je aktuelna gradonačelnica prethodnih godina stekla veliku popularnost. Značajnu ulogu u tome imale su populističke izjave, potezi, dodijeljene nagrade, a ponekad i znakovita šutnja… MISBIH