BEOGRAD, Poslije svake berbe malina, kada tražnja iz inostranstva dostigne maksimum, iz stranih medija do malinarskog lanca u Srbiji stiže loš glas: nekada su to tvrdnje da je dio ovdašnjeg izvezenog roda kontaminiran ešerihijom, a nedavno je iz Danske prigovoreno da je 12 tona srpskog „brenda“ bilo zaraženo norovirusom koji izaziva stomačne tegobe.
Ovakve optužbe do sada nisu bile dokazane.
– Sve naše slabosti konkurenti vješto koriste: oni znaju da u užičkom kraju, odakle u svijet odlazi najveći dio roda malina, nema laboratorije koja bi kontrolisala rod na norovirus. To će, na sreću, biti ispravljeno, jer je užički Zavod za javno zdravlje tek nedavno nabavio opremu za kontrolu, pa će od iduće berbe naše maline „putovati“ preko granice uz potvrdu da u njima nema norovirusa – objašnjava Radojko Luković, direktor ariljskog Inovacionog centra za poljoprivredu.
Kako je došlo do najnovijeg „prljanja“ domaćeg „brenda“? Poslije konzumiranja kolača s malinama u poslastičarnici, jedan državljanin Danske požalio se na stomačne tegobe, a prva analiza je pokazala prisustvo norovirusa. Druga analiza je pokazala da uzročnika u robi uvezenoj iz Srbije nema, ali nije objavljeno koja je namirnica uzročnik tegoba. Rezultat je, srpski malinarski lanac ipak je bio loš: 12 tona malina vraćeno je u Srbiju, ova „pošiljka“ je analizirana u Novom Sadu, u Naučnom institutu za veterinarstvo, gdje se pokazalo da vraćene maline – nisu zaražene.
Nema uslova
U zasadima, tokom berbe, dešava se da nema obezbjeđenog „mokrog čvora“ za održavanje lične higijene berača, a još veći problem je transport robe. Događa se takođe, da se gajbe pune roda nađu na traktorskim prikolicama koje prethodno nisu dezinfikovane. Ove manjkavosti „idu naruku“ konkurenciji, a na svjetskom tržištu se svaki propust skupo plaća. Novosti