BANJALUKA – Potrošači u BiH uglavnom, kada su u pitanju proizvodi iz inostranstva, ali i inače, vjeruju da su najkvalitetniji oni koji su proizvedeni prvenstveno u Njemačkoj, pa onda u drugim zemljama EU, a nepovjerljivi su prema proizvodima iz daleka, poput Dalekog istoka, tvrde iz udruženja potrošača.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, kaže da potrošači u BiH najbolje rangiraju proizvode iz Njemačke.
“Tako je po pitanju hrane, tehnike, automobila, kućanskih aparata, mašina i uređaja koji se kupuju za poljoprivredu i drugih alata. Apsolutno je na prvom mjestu njemačka roba, ali dobro kotira i turska roba, te poljski slatki proizvodi kojih ima dosta na našem tržištu”, rekla je Bulićeva.
Ona kaže da u BiH visoko kotiraju i slovenački proizvodi, poput mašina za veš.
Bulićeva pojašnjava da njemački proizvođači danas svoj biznis sele u zemlje Dalekog i Bliskog istoka, pa i na Balkan, zbog jeftinije radne snage, što ne znači da ne sele i svoje procedure i standarde za rad.
“Njemačka proizvodnja je rigorozna po pitanju kvaliteta kako u Njemačkoj, tako i u kompanijama koje imaju na primjer u Kini ili Vijetnamu, tako da su ti proizvodi jednako kvalitetni”, smatra Bulićeva.
Ona kaže da bi kupci trebalo više da se informišu koja je roba rađena po standardima, a koja ne, te da treba da čitaju deklaracije.
Bulićeva smatra da naši potrošači najmanje povjerenja imaju prema kineskim proizvođačima koji često rade kopije.
“To je jeftina roba koja se uvozi i kojom se pokrivaju potrebe stanovništva koje živi skromno i ima mala primanja, pa zbog toga ova roba kod nas i prolazi, nažalost naše potrošače ograničavaju prihodi”, rekla je Bulićeva.
Zoran Petoš, koordinator za rad sa potrošačima u Udruženju građana DON iz Prijedora, kaže da, kada su u pitanju vozila, građani definitivno najviše kupuju njemačka vozila, ali da se kupuju mnogo i francuska vozila.
“Prednjači vizija naših građana da je taj njemački kvalitet još na snazi, naravno da se radi o ukusu, ali možemo slobodno reći da većina građana i dalje vjeruje toj njemačkoj kvaliteti”, rekao je Petoš.
Međutim, on ističe da građani u zavisnosti od vrste proizvoda vjeruju određenim provjerenim markama, uglavnom onima kojima su vjerovali u bivšoj državi.
Kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, Petoš je rekao da naši građani najviše kupuju proizvode iz zemalja okruženja, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, te da su tu i domaći proizvodi koji nisu zastupljeni u onoj mjeri u kojoj bi trebalo da budu.
Napominje da građani kupuju uglavnom u skladu sa svojom ekonomskom moći, ali da imaju određene navike koje traju već decenijama.
“Građani i dalje najviše vjeruju u kvalitet proizvoda koji dolaze iz zemalja okruženja, i dalje smatraju njih provjernim proizvodima koje su i prije koristili, naročito kada su u pitanju prehrambeni proizvodi”, rekao je Petoš.
On je istakao da su građani pomalo sumnjičavi na sve što dolazi iz daleka, te su sumnjičavi na rok trajanja i kvalitet, jer na naše tržište iz tih zemalja stiže daleko jeftinija i nekvalitetnija roba nego što odlazi na Zapad, gdje odlazi roba visokog kvaliteta, posebno tehnička roba i moderne tehnologije.
“Kupci dosta gledaju reklame i rukovode se time. Nažalost, naši potrošači nemaju dodira mnogo sa onim proizvodima koji se prave za zapadno tržište”, kaže Petoš.
Banjalučanin Goran D. rekao je da najviše povjerenja ima u proizvode koji stižu iz zemalja EU, a naročito iz Njemačke, koja prednjači u kvalitetu proizvodnje vozila, tehnike i slatkih proizvoda, ali da sve više kupuje i domaće proizvode.
“Trebalo bi ipak što više da kupujemo domaće proizvode i tako jačamo našu ekonomiju. Među domaćim proizvodima ima dosta kvalitetnih, kao da su ‘made in Germany'”, rekao je on.