BANJALUKA, Trenutni vremenski uslovi ne pogoduju ozimim usjevima kojih u Republici Srpskoj ima na oko 15.000 hektara, izjavio je predsjednik republičkog Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Vladimir Usorac.
Usorac je rekao da je u njivama previše vode i vlage, zbog čega biljke ne mogu adekvatno da koriste hranu, niti da se u pravom smjeru razvijaju.
Prema njegovim riječima, idealno za ozime usjeve bilo bi kada bi njive prekrio snijeg i kada bi se zemlja u odgovarajućoj mjeri isušila.
“Relativno je toplo vrijeme, a imali smo previše padavina. Nismo imali ozbiljnijih mrazeva”, istakao je Usorac.
On je naveo da je pšenica zasijana na oko 10.000 hektara, dok su ostale ozime kulture – tritikala, zob, grašak i druge zasijane na oko 5.000 hektara.
“Zasijano je ispod jedne trećine uobičajenih površina, i to nekvaliteno, jer se zemljište nije moglo adekvatno pripremiti zbog vlage. U Republici Srpskoj se inače sije na oko 40.000 hektara”, rekao je Usorac.
On je dodao da bi u februaru trebalo početi sa prihranom pšenice i ostalih kultura, ali da je taj posao neizvjestan zbog vlažne zemlje, te da je potrebno raditi i zaštitu, jer ovakvo vrijeme pogoduje razvoju bolesti.
Usorac je naveo da je samo lijepo vrijeme spas za uspješnu proljećnu sjetvu, koja bi trebalo da počne u aprilu.
Trenutni vremenski uslovi, međutim, pogoduju voćanjacima, i voće je u dobrom stanju, potvrdio je predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.
On je naglasio da je rano govoriti o procjenama, ali da su voćari zadovoljni, s obzirom na iskustva iz ranijih godina kada je u ovom periodu temperatura bila viša.
“Kada je dobar januar i februar, i kada imamo nižu temperaturu, to je za voćare pogodno. Tada se možemo nadati dobrom prinosu, a i manje ćemo hemije unositi u zasade, što je dobro i za potrošače”, objasnio je Dojčinović.
On je naveo da je oko 7.000 hektara u Srpskoj pod voćnjacima, od kojih je oko 4.000 hektara u Potkozarju, odnosno 70 odsto na području Gradiške.
“Najzastupljenija je jabuka na oko 70 odsto ukupne površine, a zatim kruška, šljiva, pa na kraju zasadi breskve i maline”, dodao je Dojčinović.
On je ukazao na problem lošeg intenziteta podizanja novih zasada, kojih je u Srpskoj prošle godine bilo na svega oko 200 hektara, dok je mnogo voćnjaka iskrčeno.
“Možemo očekivati da bude i do 20 odsto manje zasada, jer je dio voćnjaka oštećen zbog drvenara, a slabo ima novih zasada”, zaključio je Dojčinović. Srna
