ZAGREB, Zakon o ličnoj stečaju ili bankrotu stupio je u Hrvatskoj na snagu početkom ove godine i od tada je lični bankrot zatražilo već nekoliko desetina građana. No, za neke od njih su rok i provedba samog zakona upitni.
Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je zakon izradio, tvrdi da će taj propis mnogima omogućiti novi početak. Dio sindikalista zakon podržava, dok ga u Udruzi Blokirani smatraju “lešinarskim”. Inače, mogućnost bankrota nemaju građani samo dviju država Evropske unije.
Posrednici Fine, pomoć dužnicima
Pravo na pokretanje procesa osobnog bankrota imaju svi građani Hrvatske čiji dug duže od tri mjeseca premašuje iznos od 30.000 kuna (3.940 eura). Financijska agencija Fina imat će važnu ulogu u provedbi zakona jer će njezini zaposlenici biti posrednici u izvansudskom postupku savjetovanja. Izvansudski postupak se provodi prije pokretanja stečaja potrošača radi sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika.
Ovaj postupak vodi posrednik koji je dužan tijekom postupka posvetiti pažnju zaštiti potrošača kao slabije strane u pravnom odnosu. Posrednik je dužan, ako se to od njega traži, pomoći potrošaču sastaviti plan ispunjenja obveza.
“Posrednik je svojevrsni miritelj pred kojim se izvansudski sporazum sklapa, a stranke su te koje ugovaraju način ispunjenja obveza, rokove i iznose”, ističu u Fini i dodaju ako na sastanku potrošač uspije postići dogovor sa svim svojim korisnicima, sklapa se izvansudski sporazum i smatra se da je postupak uspio.
Ovaj sporazum ima učinak vansudske nagodbe i predstavlja izvršnu ispravu, ali nema pravnog učinka na korisnike koji nisu sudjelovali u postupku.
Ako potrošač ne uspije u vansudskom postupku pred savjetovalištem sa svim vjerovnicima sklopiti sporazum, može pred sudom pokrenuti sudski postupak stečaja u roku od tri mjeseca.
Do 18. januara ove godine Fina je primila 62 zahtjeva za provedbu ivansudskog postupka, a otprilike dvije trećine primljeno je u savjetovalištu Fine u Zagrebu.
Orsat Miljenić: Lični bankrot nije čarobni štapić
“Svako može otići u poslovnicu Fine i pokrenuti osobni bankrot. Napravljena je edukacija službenika u savjetovalištima, kao i sudaca. Sama procedura osobnog bankrota trebala bi trajati 90 dana“, kaže bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Lični bankrot u Hrvatskoj provodi se na dobrovoljnoj bazi i ne može ga pokrenuti korisnik, naglašava Miljenić.
“Znam da to nije čarobni štapić, jer ljudi će se kroz to razdoblje morati odreći automobila, stana, mobitela… Htjeli smo napraviti balans između dužnika i vjerovnika. Jer, ako je osoba upala u velike dugove, a banka mu omogućuje daljnje zaduživanje, onda je to problem i banke, a do sada je to bio samo problem dužnika”, kaže Miljenić.
Očekuje kako bi po projekciji temeljenoj na usporedbi sa drugim zemljama u završnu fazu osobnog bankrota moglo ući do 20.000 osoba u Hrvatskoj.
HURS: Zakon je dobar, ali kasni primjena
Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS), čiji su članovi bili u radnim grupama za izradu zakona, osobni bankrot naziva pokušajem rješavanja dužničkog ropstva. Smatra da je zakon korektno posložen i to nakon javne rasprave u kojoj je sudjelovao i nevladin sektor, no zamjera kako provedba nije organizovana na vrijeme.
“Dužnik je sada u raljama korisnika, u najvećem broju slučajeva su to banke koje postupaju nehumano po ovršnom zakonu, gdje dužnik ostaje bez ičega. Iako postoji zakon, da ako dužnik ima platu, da postoji zaštićeni dio te plate, no u pravilu se to ne poštiva“, kaže Matijašević i dodaje: “Do donošenja ovoga zakona dužnik je bio osuđen na milost i nemilost svojih korisnika. Zakon omogućava da se u dogovoru sa korisnicimau kontrolisanom postupku dužniku ostavljaju prihodi za preživljavanje. Mjesto za stanovanje po novom zakonu može biti izuzeto od rasprodaje. Diljem Hrvatske se u posljednjih godinu dana dužnike tjera na ulicu.”
Blokirani: Zakon će rezultirati opšim siromaštvom
Sarajko Baksa, sveučilišni profesor i član Udruge Blokirani, protivi se ovom zakonu i naziva ga “lešinarskim”. Tvrdi da će se za osobni bankrot odlučiti zanemarivo mali broj građana, i to oni koji nemaju materijalno više što za izgubiti.
“Nije na dužniku niti na vjerovniku da rješavaju pitanje opšeg siromaštva u državi. Problem treba rješavati država, a ovim Zakonom o ličnom stečaju, taj se problem neće riješiti. Naprotiv, mišljenja smo da će se samo pogoršati i rezultirati općim siromaštvom. Ovakav zakon ne predstavlja rješenje, nego veliku ovrhu nad građanima. Lični bankrot može pomoći onima kojima su dugovanja premašila vrijednost cjelokupne imovine. Ostali će biti u nezavidnoj i bolnoj poziciji namirenja korisnika svim sredstvima i na sve moguće načine, što će ostaviti dalekosežne posljedice na život dužnika”, poručuje Baksa.
Prema podacima Udruge Blokirani, dug građana Hrvatske koncem 2015. prema bankama i financijskim institucijama prelazio polovicu ukupnog duga, iznosio je 60 odsto, a slijede zaduženja prema državi i finansijskim društvima. U blokadi je više od 320.000 građana Hrvatske s osnovnim dugom od oko 36 milijardi kuna (4,73 milijarde evra).