BANJALUKA – Potražnja preduzeća i stanovništva za kreditima nastavila je rast u prvom kvartalu ove godine, a istovremeno je došlo i do ublažavanja pojedinih uslova za zaduživanje građana u bankama širom BiH.
Pokazala je to anketa Centralne banke BiH, u kojoj je učestvovalo osam najvećih banaka u zemlji. Anketni upitnik, koji se sastojao od 16 pitanja o ostvarenim i očekivanim promjenama na strani ponude i potražnje za kreditima, pokazao je da su građani u većem procentu posezali za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima u odnosu na četvrti kvartal prošle godine.
“Kada je riječ o uslovima odobravanja kredita stanovništvu, smanjene provizije i naknade, produženi rokovi i maksimalni iznosi kredita uticali su na ublažavanje, dok je i u periodu od januara do kraja marta ove godine nastavljeno pooštravanje uslova vezanih za zahtjeve kolaterala na kredite stanovništvu“, pokazali su rezultati ankete.
Banke u BiH očekuju da će doći do pooštravanja standarda za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu u drugom kvartalu ove godine, dok su istovremeno optimistične po pogledu potražnje stanovništva za dodatnim zaduživanjem.
Prema izvještajima banaka i potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste u prvom kvartalu 2024. godine, s tim da je veće interesovanje za dugoročnim oblikom zaduživanja u odnosu na kratkoročni.
“U pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima kamatne marže su imale neto efekat pooštravanja. Nasuprot tome, u pogledu ročnosti došlo je do neto efekta ublažavanja, dok su provizije i naknade, zahtjevi u pogledu kolaterala i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni“, navedeno je u anketnom izvještaju Centralne banke BiH.
U pogledu očekivanja za tekući, odnosno drugi kvartal 2024. godine, banke prognoziraju ublažavanje kreditnih standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima te dodatni rast potražnje za kreditnim linijama.
Razlozi za rast potražnje za kreditima, prema riječima ekonomista, mogu biti dvojake prirode. Dio građana i preduzeća zadužuje se s ciljem daljeg investiranja, dok ima i onih koji usljed krize i nemogućnosti finansiranja ne mogu pokriti sve troškove pa su primorani da posude novac od banaka.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista “RS SWOT” Saša Grabovac za “Glas” kaže da je rast kreditnog zaduživanja regularna pojava u svakoj ekonomiji.
“Veći standard, odnosno rast BDP-a neminovno dovodi do povećanja potražnje za kreditima, kao i rast plata, jer povećava kreditnu sposobnost građana i to je sigurno jedan od razloga koji je uticao na veće interesovanje za zaduživanjem. S druge strane ima preduzeća koja su došla u probleme zbog pada tražnje za robom na inostranom tržištu, što je slučaj u prerađivačkoj industriji. Očekujući bolju situaciju takve firme su prinuđene da uzimaju kredite da bi održale likvidnost i proizvodni proces, da ne bi otpuštale radnike“, rekao je Grabovac.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je pozitivno to što je veća potražnja za dugoročnim zaduženjem u odnosu na kratkoročno.
“To je dobra informacija, jer je dugoročno zaduženje znak ulaganja, novih investicija. To znači da su preduzeća spremnija na investicije. Svakako su za kreditima posezali i građani i firme koji usljed ekonomske krize ne mogu pregurati godinu i sve troškove“, rekao je Pavlović.
U anketnom izvještaju Centralne banke BiH navedeno je da je od januara do kraja marta ove godine udio odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu blago povećan u odnosu posljednja tri mjeseca prošle godine.
S druge strane, udio odbijenih zahtjeva kada je riječ o preduzećima imao je neznatan pad.