BANJALUKA, Uvozna hrana i neprehrambeni artikli nisu istog kvaliteta u trgovinama u BiH i u razvijenim zemljama, čak i kada se radi o istoj robnoj marki i proizvođaču, tvrde u bh. udruženjima za zaštitu potrošača.
Borci za zaštitu potrošača još podvlače da je ista situacija i sa obućom i odjećom, jer se, kako naglašavaju, proizvodi većeg kvaliteta prodaju u razvijenijim državama, a iste robne marke, ali manje kvalitetne, završavaju u siromašnijim zemljama poput BiH. Da za bogate i siromašne zemlje postoje dupli aršini, dokazuje i to da čak ni inspektori ne isključuju mogućnost da kupujemo lošiju robu od stanovnika zapadnih zemalja.
“Praksa velikih proizvođača je da imaju proizvodne pogone u različitim dijelovima svijeta, zbog čega jedan proizvod istog proizvođača ne mora biti uvijek istog kvaliteta. U tom slučaju ne možemo govoriti o falsifikatu, već o originalu nižeg kvaliteta”, rekli su u Upravi za inspekcijske poslove RS.
Međutim, kako ističu u NVO sektoru, tu se agoniji u kojoj se nalaze bh. potrošači ne nazire kraj, jer manje kvalitetnu robu često kupujemo po istoj cijeni kao i, primjera radi, Austrijanci, koji pazare proizvode prve klase.
Sa ovom konstatacijom slaže se Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, koji upozorava da hrana kojoj nije dozvoljeno da se prodaje u zemljama sa visokim standardima za kvalitet završava na bh. tržištu.
“Kod nas ide sve po principu ‘daj šta daš’, što znači da imamo slab nadzor nad tržištem”, prigovara Lakota.
Njegovo mišljenje dijeli i Zoran Banović, koordinator za rad sa potrošačima u Udruženju građana “Don” Prijedor, koji pojašnjava da proizvođači imaju artikle koje namjenski proizvode za EU. Posebno, ističe on, proizvode iste te artikle, ali za siromašne zemlje, poput BiH.
“Opšte je poznata stvar da ‘originalne’ patike nisu istog kvaliteta kod nas i u razvijenim državama, iako je riječ o istom proizvođaču i proizvodu. Isto je i sa hranom. Mi u BiH nemamo laboratorija i instituta kojim bismo to dokazali, ali svi znamo da je tačno”, zabrinut je Banović.
Sa druge strane, u nadležnim institucijama kažu da im je prioritet da je ono što kupujemo ispravno u zdravstvenom i tehničkom smislu.
“S ciljem osiguranja visokog stepena zaštite zdravlja potrošača, redovno procjenjujemo rizik porijeklom iz hrane za područje BiH”, saopštili su na naš upit o ovoj tematici iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.
Desimir Miljić, glavni zdravstveni inspektor RS, tvrdi da inspekcija oduzima svu robu bez porijekla koju nađe u prometu.
“Ako je proizvod nižeg kvaliteta, ne znači da je neispravan ili potencijalno opasan za zdravlje ljudi”, zaključio je Miljić. Nezavisne novine
Kvalitet robe lošiji, cijene evropske
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Pa sta? Mi smo i ljudi nizeg kvaliteta! Dokazano!
“Ako je proizvod nižeg kvaliteta, ne znači da je neispravan ili potencijalno opasan za zdravlje ljudi”, zaključio je Miljić.
Iz navedenog se može zaključiti da se Miljić slaže da je roba nižeg kvaliteta, ali i da se na zna da li je neispravan ili potencijalno opasan za zdravlje, zar ne? ja sam tako pročitao između redova ovaj citat!
A, iz iskustva, odnosno, onoga što vidimo i čujemo, te ponašanja nadležnih kada su druge stvari u pitanju da se to može uzeti kao činjenica!
nije problem što su ti proizvodi nižeg kvaliteta, oni su istovremeno jednake cijene.
Ovi gore nemaju pojma, ni ovaj Miljic ni ovi sto su kao izvrsili analizu u ime novinarske struke..
Proizvodi koji su kontrolisani u procesu proizvodnje te koji ispunjavaju minimalne zahtjeve, koje je propisalo odredjeno trziste, nazivaju se kvalitetnim proizvodima.
Sto znaci da tvrdnja: “Ako je proizvod nižeg kvaliteta, ne znači da je neispravan ili potencijalno opasan za zdravlje ljudi”, zaključio je Miljić. Ne stoji !
Jer mi ne znamo kad je taj proizvod “opasan” a kad ne.
Zasto mi nemamo akredtiovane laboratorije po 17025 EN i drugim evropskim i svijetskim normama, sto nas direktno cini ne konkurentne u ovom slucaju, dok sa druge strane imamo kuriozitet da upravo nasa konkurencija tj. EU otvra fondove IPA koji su usmjereni ka standardizaciji proizvoda i usluga na nasem prostoru.
Akreditacijske sheme su:
* akreditaciju ispitnih laboratorija (HRN EN ISO/IEC 17025)
* akreditaciju umjernih laboratorija (HRN EN ISO/IEC 17025)
* akreditaciju medicinskih laboratorija (HRN EN ISO 15189)
* akreditaciju inspekcijskih tijela (HRN EN ISO/IEC 17020)
* akreditaciju certifikacijskih tijela za proizvode (HRN EN 45011)
* akreditaciju certifikacijskih tijela za sustave upravljanja kvalitetom (HRN EN ISO /IEC 17021)
* akreditaciju certifikacijskih tijela za sustave upravljanja okolišem (HRN EN ISO /IEC 17021)
* akreditaciju certifikacijskih tijela za osoblje (HRN EN ISO/IEC 17024).