BANJALUKA, Pružanje mogućnosti mladim ljudima da dobiju dugoročne stambene kredite, iako trenutno sa svojim primanjima ne mogu podnijeti visoke mjesečne rate, suština je novog proizvoda Sparkasse Bank, koji je novi i jedinstven na bh. tržištu, kazao je u intervjuu za “Nezavisne” Sanel Kusturica, direktor Sparkasse Bank.
Ova banka odnedavno ima jedinstvenu ponudu stambenih kredita za mlade, po kamatnoj stopi od 6,6 odsto i rokom otplate do 30 godina u dvomjesečnoj akciji do kraja aprila.
Kakve rezultate od akcije ovih kredita očekujete i kakvu pogodnost donose za mlade ljude?
KUSTURICA: Problem stambenih kredita u svim bankama jeste da su gotovo identični za sve kategorije stanovništva. Analiza tržišta koju smo uradili u dijelu stambenog kreditiranja pokazala je da oni kojima su sredstva najbitnija, a to su mlađi ljudi koji prvi put rješavaju stambeno pitanje, imaju najviše problema u zadovoljavanju kriterija za stambeni kredit. Oni su obično na početku karijere, njihova primanja nisu visoka i kupovina stana za njih je velika investicija. Posebno imajući u vidu da su cijene nekretnina i danas iznad ukupne ekonomske situacije u BiH i platežne moći građana. Ovo nas je motivisalo da ponudimo stambeni kredit sa tzv. ostatkom vrijednosti. Omogućavamo da podnosilac zahtjeva dobije kredit u punom iznosu čak i ako u tom trenutku njegova plata nije dovoljno visoka da bi mogao podnijeti ratu za toliki iznos kredita. Nudimo klijentima mogućnost da i do 30 odsto ukupnog kredita ne vraćaju u početnom periodu. Čak im ostavljamo mogućnost da taj dio glavnice vraćaju na kraju otplate kredita, iako svakako želimo da taj dio obaveza riješimo sa klijentom ranije. Pretpostavljamo da će ti mladi ljudi vremenom imati razvoj karijere i veća primanja, i tada ćemo razgovarati sa njima i ponuditi opciju da se dio ostatka vrijednosti sada ukalkuliše u novi otplatni plan. To klijentu ide u prilog, jer će biti smanjena ukupna kamatna stopa koju će morati platiti. Akciju smo počeli 21. februara i dosad smo naišli na izuzetno interesovanje građana.
Šta će se dogoditi ukoliko ostatak vrijednosti ipak ostane neizmiren do kraja otplate kredita?
KUSTURICA: Klijent može otplatiti ovaj iznos odjednom nakon što je otplatio prvi dio, ukoliko tokom prilično dugog perioda od 25 godina eventualno uštedi sredstva. Druga mogućnost je da se zaključi novi kreditni aranžman za ovaj ostatak vrijednosti, te da nastavlja plaćati na rate u maksimalnom roku do pet godina. Uglavnom, ako klijent otplaćuje redovno, kada istekne period otplate dobiće različite opcije, a banka će takvim klijentima i u toku otplate iznalaziti nove mogućnosti i nuditi pogodnosti.
Na tržištu je prisutna pojačana aktivnost banaka, nude se akcije kredita pod povoljnijim uslovima. Čemu imamo da zahvalimo za ovaj trend, osim i prethodnom smanjenju kamata na depozite?
KUSTURICA: Banke su profitne institucije i one profit ostvaruju na bazi razlike kamatnih stopa koje naplaćuju za kredite i onih koje plaćaju klijentima na depozite ili druge izvore sredstava. Podaci o kretanju aktivnih i kamatnih stopa u regionu govore da je razlika između kamata na kredite i depozite u BiH najmanja. To, u stvari, pokazuje da banke u BiH ipak, bez obzira na sve novinske napise, vode odgovornu cjenovnu politiku prema građanima. Nema govora da se ostvaruju ekstra profiti. Na kraju o tome govore rezultati koje je bankarski sektor ostvario prošle godine. Gubitak je iznosio preko 120 miliona KM, a u 2009. bio je pozitivan svega 17 miliona KM. S obzirom na postojanje 29 banaka u BiH, imamo ozbiljnu konkurenciju na malom tržištu. Ukoliko se kreditiranje intenzivira, to bi moglo čak uticati na dodatno smanjenje marže koju banke ostvaruju. To će uticati i na smanjenje kamatne stope na kredite, jer kod kamata na depozite nema prostora za dalje smanjenje. Ako gledate ovih nekoliko akcija koje provode banke u sektoru stanovništva, vidjećete da se tu radi o veoma niskim kamatama. Naravno, banke ovim akcijama žele da povećaju tržišno učešće, pridobiju klijente, ali to isto tako pokazuje da vode računa kako da generalno strukturiraju cijenu kapitala za građane i privredu.
Dakle, očekujete da će kamatne stope na kredite padati?
KUSTURICA: Ne postoje ekonomski razlozi za takvo nešto, a ni situacija u državi nije se bitno promijenila niti će se u skorije vrijeme značajnije promijeniti da bi to moglo uticati na veće korekcije cijena. Međutim, blaga korekcija kamata će se sigurno desiti kao rezultat tržišne utakmice između banaka.
Da li su ove akcije banaka samo pokušaj animiranja tržišta ili zaista možemo iza toga očekivati kreditni rast? Činjenica je da je kriza još prisutna, da je tržište nekretnina umrtvljeno, a potrošnja dobara deprimirana.
KUSTURICA: Korelacija između rasta ekonomije i kreditiranja od strane banaka nije upitna i bez jake kreditne aktivnosti banaka nema značajnog razvoja. Mi želimo dati doprinos razvoju BiH i banke žele da budu kreditno aktivne, to je konačno i osnovni izvor naših prihoda. Mislim da je bankarski sektor to dokazao i prošle godine, kada u potpunoj stagnaciji privrede nije samo održao nivo kreditiranja, nego ga i povećao za nekih 400 miliona KM.
Ako govorimo o sektoru stanovništva, normalna reakcija na krizu je smanjenje potrošnje. Ono što je dobro jeste da ni građani kao ni država BiH nisu pretjerano zaduženi. Sa pokretanjem privrede, kroz nove investicije će se otvarati nova radna mjesta i onda je realno očekivati povećanje potrošnje. Međutim, pomaci u ovom smjeru neće biti značajno osjetni, nego jedno blago poboljšanje, ako uzmemo da je projecirani ekonomski rast u 2011. maksimalno tri odsto.
Što se tiče stambenog kreditiranja, svi veliki gradovi imaju nedostatak stambenih jedinica, pogotovo za mlade. Potražnje će biti jednako kao što je ima i danas, ali je bitno ko će kupovati te stanove i po kojoj cijeni. Mislim da će se uz privredni rast aktuelizirati i investicije u stambene objekte, s tim da će ovaj put cijene nekretnina biti prilagođenije kapacitetima građana BiH. Mi spremno dočekujemo tu situaciju.
Bolji od prosjeka tržišta
Sparkasse Bank je poslovala bolje od prosjeka tržišta. Šta je na to uticalo?
KUSTURICA: To je kombinacija vrlo dinamičnog tržišnog nastupa sa jakim marketinškim kampanjama i podrškom našeg vlasnika, koji nam je obezbijedio dovoljno kvalitetnih kreditnih sredstava. Mi smo uspjeli dobrim proizvodima i ispravnim kanalima distribucije i promocije privući više od 20.000 novih klijenata prošle godine. To su klijenti koji su procijenili da je Sparkasse nova snaga na tržištu i da ima serevis-model koji im odgovara. Plasirali smo oko 335 miliona KM novih kredita i postigli rast kreditnog portfolija od 20 odsto. Depoziti su nam porasli za 15 odsto, a aktiva za 18 odsto, usljed značajnog povećanja kredita, te kupovine nove zgrade centrale vrijednosti 25,5 miliona KM. Rezultat ovako aktivnog nastupa na tržištu je bilo povećanje prihoda za više od 30 odsto, istovremeno smo povećali efikasnost, te ostvarili pozitivan finansijski rezultat od 1,9 miliona KM, čime smo vrlo zadovoljni. Nezavisne novine
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba