BEOGRAD, U Srbiji je od 2002. godine do sada privatizovano ukupno 2.276 društvenih preduzeća. Uz proizvodne pogone novi vlasnici dobili su i pravo korišćenja na, kako pokazuje gruba procjena, 12.227 hektara građevinskog zemljišta.
Iznos, koji će plaćati, odrediće Poreska uprava na osnovu procjene profesionalnih vještaka. Tržišna vrijednost zemljišta biće umanjena za trošak pribavljanja prava korišćenja, odnosno od realne cijene oduzeće se ono što su gazde uložile.
Oni koji su nastavili proizvodnju, investirali u proširenje kapaciteta, edukovali zaposlene, konverziju prava korišćenja u pravo svojine – neće platiti ništa ili će to biti minimalan iznos, uz mogućnost plaćanja na 240 rata. Njima će sva ulaganja biti obračunata u trošak pribavljanja prava korišćenja zemljišta.
– Mi smo izmjenama Uredbe, koje su usvojene prošle nedjelje, obavezali Poresku upravu da angažuje vještake ili kompanije koje se profesionalno bave procjenom zemljišta da bi se došlo do realne cijene – objašnjava Dulić. – Osnovna ideja konverzije je da oni, koji su kupovali firme samo zbog zemljišta i nisu bili voljni da investiraju u proizvodnju, već da grade komercijalne sadržaje, treba da plate razliku između vrijednosti koju su platili nekada i vrijednosti koju bi danas platili na tržištu za to zemljište. Sa druge strane, morali smo da nađemo jednu univerzalnu normu da savjesni investitori ne bi bili oštećeni. Jer, sada postoji mogućnost da novi investitori, ukoliko grade fabrike i zapošljavaju, odlukom ove države mogu da dobiju zemljište i bez naknade. Zato ne vidimo nijedan razlog da se to ne primjeni i na one koji su prije pet ili sedam godina kupili naše fabrike koje i dalje rade.
Oni koji su na licitaciji kupili fabriku, platili je malo i dinara više nisu uložili, čekajući da fabriku sruše i parcelu iskoriste za zidanje poslovnih i stambenih objekata, njima će se od tržišne vrijednosti oduzeti to malo i konverziju će morati da plate, jer su izašli iz djelatnosti kojom se preduzeće bavi.
– I oni konverziju mogu da plate na rate, ali kad podnesu zahtjev za građevinsku dozvolu, svojina na parceli mora da bude izmirena u potpunosti – navodi Dulić. – Svako ko namjerava da gradi stambene i poslovne kvadrate i hoće da pregovara sa bankama, ne može da računa na kredit ako nema riješeno pitanje vlasništva nad zemljištem.
Penali za katanac
Gazde preduzeća, koji su stavili katanac, otpustili zaposlene, uklonili fabričke hale – moraće da plate razliku tržišne vrijednosti zemljišta i cijene plaćene u privatizaciji.Novosti
Kupiš firmu, dobiješ plac
